18. dec 2017.

Velimir Ćurgus Kazimir: Ne verujem da u Srbiji ima cenzure

Direktor Medijskog arhiva Ebart Velimir Ćurgus Kazimir izjavio je u Novom danu televizije N1 da ne veruje da u Srbiji ima cenzure, već da postoji autocenzura koja se ne javlja iz straha nego iz očekivanja.

Ćurgus Kazimir je gostujući u jutarnjem programu televizije N1 rekao da je autocenzure u Srbiji uvek bilo, a da su navodi o cenzuri problematični, zato što se ona mora dokazati. On podseća da nijedan novinar dosad nije izašao i javno rekao da je neko zabranio ili onemogućio njegov rad. “Onda morate da pretpostavite da je strah toliko veliki da niko neće da progovori. Ja nisam baš sklon da poverujem da je svima prećeno. Pre mislim da je u pitanju nešto što jeste istninski autocenzura, ali autocenzura koja čak nije iz straha, nego iz očekivanja”, ocenjuje Ćurgus Kazimir.

On je podsetio i da mediji i novinari u Srbiji rade u izuzetno teškim uslovima, uz tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Status novinara je, kako kaže, neregulisan, a pritom je novinarstvo jedna od retkih profesija koja nema nešto što bi ličilo na kolektivni ugovor, niti reprezentativnu sindikalnu organizaciju.

Medijski centar Ebart je u saradnji sa institutom ua javnu politiku pokrenuo projekat analize štampanih medija “Kvartalni Medijametar”. U periodu od jula do kraja septembra analizirali su 2.172 teksta. Ćurgus Kazimir objašnjava da su analizirane naslovne strane dnevnih novina i tekstovi koji su relevantni za društvene, političke i ekonomske teme, dok se tekstovi vezani za estradu, zabavu i sl. samo notiraju.

Tekstove, kako kaže, analiziraju stručnjaci, a ta kontrola prolazi tri stepena. Pritom se utvrđuje da li su tekstovi pozitivno, negativno ili neutralno orijentisani prema vladi. Ćurgus Kazimir kaže da se nekada dešava da su tekstovi neutralno intonirani, ali da su naslov i oprema teksta izuzetno pozitivno ili izuzetno negativno intonirani. Teže je, kako kaže, utvrditi da li u tekstu postoji balans, i da li se, ako mediji nekoga kritikuju, čuje i stav druge strane.

Tekstovi o premijeru Aleksandru Vučiću i predsedniku Tomislavu Nikoliću predstavljaju polovinu tekstova koji su analizirani: Vučić – 621 tekst (35.57 %), Nikolić – 246 (14.09 %). Gost Novog dana smatra da to znači da su Vučić i Nikolić vrlo aktivni, prisutni, da daju izjave itd. i da razume da novinari to prate, ali ono, što kako kaže, ne rezume je da tabloid poput “Aloa” ima premijera na najvećem broju naslovnih strana. To za Vučića može biti samo minus, ocenjuje Ćurgus Kazimir i dodaje da neku korist od toga verovatno imaju sami tabloidi.

Direktor Ebarta kaže i da su nedeljnici izuzetno kritički nastrojeni prema Vladi Srbije, ali ne sa istih pozicija. On objašnjava da su prema vladi npr. Kritički nastrojeni i “Vreme” i “Pečat”, ali ne sa istih pozicija – jedan to čini polazeći od preovropskih, a drugi od proruskih principa. “Često je to kritika pojedinih ministara i ministarstva, a ne kompletne vlade. Neki put samo premijera, ali ne i vlade. Ali generalno, nedeljnici jesu kritički nastrojeni”, kaže on.

Dnevne novine, s druge strane, često su naklonjene vladi, pa čak nemaju nijedan negativan tekst o njenom radu, kaže Ćurgus Kazimir i navodi primer lista “Informer” koji je, prema njegovim rečima, vrlo provladin. On, međutim, ne vidi problem u tome da su novine provladine ili krtički orijentisane. “Redakcije, novinari, urednici biraju, imaju stav i biraju za šta će da se zalažu, i to, po meni kao novinaru, uopšte nije problem. Problem je nešto drugo. Problem je da kad istupate sa svojim stavom, morate da imate snažne i jasne argumente i podatke, i da to nije laž, da to nije izmišljeno, da izvori nisu nepoznati, da imate obe strane”, ističe Ćurgus Kazimir.

Gost Novog dana kaže i da u štampanim medijima ima malo tema o ekonomiji, socijalnoj politici, obrazovnaju, zdravstvu i sl. Naredni “Medijametar” će, kako kaže, obraditi celu godinu i pokušaće da napravi analizu javnog mnjenja.


Video prilog pogledajte na sajtu televizije N1.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend