Među tridesetak osnivača našla su se velika imena hrvatske književnosti i novinarstva kao što su Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka, Milivoj Dežman i Milan Grlović, koji je ujedno bio i prvi predsjednik HND-a.
U tom ranom periodu do Prvoga svjetskog rata Hrvatsko novinarsko društvo brinulo se o slobodi izražavanja i novinarstva, što je ostalo poslanje Društva do danas. U tom razdoblju, kao i kasnije, često je dolazilo do sukoba s vlastima, koje su, kao i uvijek, htjele kontrolirati ono o čemu se piše i što se piše. Istovremeno je Društvo brinulo o materijalnom položaju novinara, ratovalo s poslodavcima i pritiskalo vlast da donosi pravedne socijalne zakone.
Početkom Prvog svjetskog rata rad Društva je obustavljen, ali je u listopadu 1917. obnovljen. Godine 1921. Društvo je ukinuto, njegovo članstvo je ustrojeno kao Sekcija Zagreb Jugoslavenskog novinarskog udruženja, ali je očuvana organizacijska i financijska samostalnost. U međuratnom razdoblju Društvo je usredotočeno na socijalne prilike članstva te je u tu svrhu 1930. dovršena Zakladna zgrada Novinarski dom, koju je projektirao Bruno Bauer. U lipnju 1940. Skupština je promijenila ime udruge u Novinarsko društvo Banovine Hrvatske. Uspostavljanjem NDH Društvo je stavljeno pod kontrolu režima, te mu je ukinuta dotadašnja samostalnost.
U svibnju 1945. osnovano je Društvo novinara NR Hrvatske kao organizacijski samostalan dio Saveza novinara Jugoslavije. Od 1954. nosilo je naziv Društvo novinara Hrvatske. Za vrijeme Jugoslavije novinari su bili kategorizirani kao „društveno-politički radnici“, a režim je nadzirao elektroničke i tiskane medije.
Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime, a Deklaracijom 1992. proglasila ništavnima odluke Suda časti za novinare koji su iz političkih razloga isključeni iz novinarske organizacije. Od 1992. godine HND je član Međunarodne federacije novinara (IFJ), a Društvu je vraćena i zgrada Novinarskog doma. Predsjednici Društva u samostalnoj Hrvatskoj bili su Ante Gavranović (1991.-1995.), Jagoda Vukušić (1995.-1999.), Dragutin Lučić (1999.-2007.), Zdenko Duka (2007.-2015.) i Saša Leković (od 2015.).
Predsednik Stenforda podnosi ostavku pošto je brucoš u studentskom listu objavio dokaze o nedostacima njegovih istraživanja
Asanž pred poslednjom žalbom: Odluka sudije koja će imati ogroman uticaj na novinarstvo u svetu
Algoritam ili urednik - ljudima je svejedno
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.