15. mar 2019.

Da li su Facebook grupe kraj svim batinama?

Društvene mreže mogu da educiraju i osnaže, ali šta će se u stvarnom životu desiti ovisi od lične snage zlostavljanog. 

Facebook grupu Stop nasilju nad ženama prati 3.233 ljudi. Medijski sadržaj objavljivan u ovoj grupi sastoji se, uglavnom, od fotografija koje ženama objašnjavaju šta je nasilje, koje vrste nasilja postoje te specifičnosti nasilja nad ženama. Grupa sadrži i upute za prijavu nasilja.

Ako si ti žrtva nasilja ili poznaješ nekoga ko trpi batine, uvrede ili druge vrste uznemiravanja i napadanja, moraš to reći glasno. Na sajtu www.nasiljenemaopravdanja.org možeš pronaći SOS brojeve telefona, a imaš mogućnost i da sa drugima podeliš svoju priču kako bi sebi, ali i njima pomogao i pokazao da nisu sami. Samo zajedno se možemo izboriti za sigurnost i bezbednost svih nas.“

Grupa sadrži i niz motivirajućih poruka poput: „Onda kada mislite da se sve raspada, možda se baš tada sve slaže na svoje mjesto. Stres, nervoza, depresija dolaze kada živimo da zadovoljimo druge. Ma šta da uradiš, neki te ljudi neće voljeti. Ma šta da uradiš, neki te ljudi neće prestati voljeti. Idi tamo gdje je ljubav…“

U grupi su objavljene i ispovijesti stanarki sigurnih kuća kao i statistika godišnje ubijenih žena u Srbiji (bez izvora preuzetih informacija). Na ovoj grupi se pokušava, također, razbiti praksa opravdavanja nasilja i ženske odgovornosti za njega. Grupa tematizira i vršnjačko nasilje te postavlja pitanje: Koliko se vas vratilo nasilniku zbog djece?

Fejsbuk definitivno omogućava pojedinim ženama da ispričaju svoju priču i drugim ženama da vide kako nisu same te da se nasilje ne dešava ekskluzivno njima niti je to njihova odgovornost. Koliko ih ova ili slična fejsbuk grupa može navesti na konkretnu akciju prvo smo pokušali da saznamo od pokretačice ove grupe.

„Nedavno sam postavila pitanje koliko je njih poslušalo moje savete i napustilo nasilnika i mogu vam reći da sam donekle zadovoljna. Kažem donekle jer smatram da uvek može bolje. S obzirom da se jako mali broj ljudi bavi ovim pitanjem, ja smatram da ovakva stranica ne može nikome da odmogne, već suprotno, samo da pomogne.“

Identitet osnivačica ove grupe nije željela da otkrije. Ono što smo uspjeli još doznati jeste kako grupa postoji već deset godina i kako je pokrenuta s ciljem da se ukaže ženama na tipove maltretiranja, da se saslušaju žene koje se žale na psihičko ili fizičko zlostavljanje te da se posavjetuju.

U opisu druge grupe Stop nasilju nad ženama koja broji 3,7 hiljada članova i dnevno ima tri objave, uglavnom u formatu fotografije, videa ili teksta, stoje jasni koraci šta može da se uradi ako ste žrtva nasilja.

Ova grupa donosi i video koji nudi sedam praktičnih vježbi za samoodbranu, reakcije djece na nasilje nad ženama, video u kojem muškarac tuče ženu, a prolaznici prolaze pored i ne reagiraju, kao i sudske presude nad počiniocima nasilja.

Ovakav format ispovijesti bez lične ocjene vrijednosti koje se promoviraju u ovom postu ukazuje na važnost sankcioniranja i prijavljivanja nasilja čak i na našem prostoru na kojem je pravda nerijetko isuviše spora.

Svi krajevi batine

Fejsbuk grupe koje tematiziraju nasilje nad ženama specifične su po ispovijestima zlostavljanih žena. Dragana Miljević-Miljković, socijalna radnica iz Banja Luke s višegodišnjim iskustvom rada s ženama žrtvama porodičnog nasilja iskrenu priču i autentičnu emociju vidi kao jedan od najvećih pokretača promjena kod zlostavljanih žena. Posebno ako priča ima pozitivan ishod rješavanja izlazne strategije.

“Žene koje traže pomoć žele da budu sigurne da će im neko traženu pomoć i pružiti. Da bi se žrtva uopšte javila mora imati povjerenja ili u jedne ili u druge, jer je oslonac vrlo bitan. Ja sam tri godine držala grupe samopomoći za žene koje su izašle iz sigurne kuće jedanput mjesečno. To je za njih veoma važno jer se jedino u istovjetnoj grupi mogu izraziti i razumjeti.”

Fejsbuk može da bude platforma za pružanje podrške i pomoći ženama, ali isto tako, napominje Miljević-Miljković, veliki broj žena koje su u krugu nasilja nemaju uopšte pristup internetu.

Fejsbuk najsenzibilniji prema zlostavljanju djece

“Svako trece djete je zlostavljano (bilo da je fizicki, emocionalno ili seksualno), a zbog posljedica nasilja svake godine umre vise od milion djece! -MORAMO TO DA ZAUSTAVIMO!

Ovakav natpis stoji na stranici Stop nasilju nad djecom osnovanoj 1. aprila 2010. za vrijeme mjeseca borbe protiv nasilja nad djecom. Ovdje možete pronaći i kratki film o zlostavljanju djece preko interneta pod nazivom Istina iza ekrana.

Niko od osnivača ovih grupa nije bio raspoložen za detaljniju priču oko razloga pokretanja niti oko toga da li su svjedočili stvarnim promjenama. No, Fejsbuk kao medij najviše je senzibilan spram kršenja dječijih prava i generalno nasilja nad djecom. Tako u Fejsbukovom centru za pomoć stoji da ako na ovoj mreži primijetite slike fizičkog ili seksualnog zlostavljanja djeteta odmah se obratite lokalnim organima reda i mira.

Možda će uspjeti utvrditi identitet djeteta i spasiti ga. Molimo vas i da prijavite fotografiju ili videozapis Facebooku. Ako nemate račun na Facebooku ili vam je blokiran pregled sadržaja koji želite prijaviti, zatražite pomoć od prijatelja. Status prijave moći ćete provjeriti putem Poruka podrške. Ako naiđete na slike seksualno zlostavljanog djeteta, učinite sljedeće: Obavijestite Nacionalni centar za nestalu i zlostavljanu djecu putem stranice CyberTipline: posjetite www.cybertipline.com ili nazovite 1-800-843-5678. Nemojte dijeliti sadržaj, preuzimati ga ni komentirati: dijeljenje ili slanje poruka s fotografijama i videozapisima seksualnog zlostavljanja djece mogu biti kaznena djela.

Dalje Facebook navodi konkretne adrese kojima se možete obratiti za pomoć glede ovog pitanja poput: Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC), Međunarodnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (ICMEC), Child Helpline International, ECPAT-a (globalna mreža organizacija civilnog društva koje se bore protiv seksualnog zlostavljanja djece), INHOPE-a (globalne mreže telefonskih brojeva koja radi na uklanjanju seksualnog zlostavljanja djece putem interneta), UNICEF-a.

Za zaštitu životinja Fejsbuk ključan

U grupi Stop nasilju nad životinjama možete pronaći tekst, fotografiju, video, koji informiraju i educiraju kako i pod kojim uslovima uzeti kućnog ljubimca. Također, izlistani su zakoni koji se bave pravima životinja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Raznim fotografijama pokušava se probuditi odgovornost čovjeka spram pasa lutalica te je emotivni aspekt poruke pojačan i raznim videima u kojima životinje spašavaju svoje vlasnike.

Facebook grupa Av Mau iz Sarajeva namijenjena isključivo za pomoć životinjama, nudi svojim članovima i članicama i praktična znanja, vještine i informacije vezane za zdravlje i njegu životinja. Amela Turalić, osnivačica ove grupe kaže da je Fejsbuk za prava životinja u BiH od presudnog značaja.

“Sve je poteklo sa Fejsbuka. Za mnoge slučajeve zlostavljanja životinja se ne bi znalo. Ljudi u našoj grupi razmjenuju iskustva od nekih prvih koraka šta da rade kada tek nabave kućnog ljubimca, pa do toga šta uraditi ako se kućni ljubimac izgubi. U grupi imamo i bazu podataka preko koje je lakše pronaći izgubljenog kućnog ljubimca. Također, bavimo se i zakonskim odrednicama i pravilnicima.”

Članovi ove grupe tako doniraju i sakupljaju novac za oboljele životinje te međusobno informiraju jedni druge o hitnom prevozu za pse, Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, Pravilniku o identifikaciji i vođenju evidencije pasa, mačaka i pitomih vretica u BiH, brojevima veterinara, Ugovoru o udomljenju životinja, Nacrtu Odluke o držanju kućnih ljubimaca. Snaga ove grupe ogleda se definitivno i u brojci od 17 hiljada ljudi koji je svakodnevno prate i komentiraju.

Za LGBTI Fejsbuk mač sa dvije oštrice

LGBTI osobe kao jedan od najranjivijih dijelova društva nema veliki broj javnih Fejsbuk grupa koje se bore protiv nasilja nad njima. Pretpostavljamo da je razlog tome rizik od daljeg nasilja i diskriminacije. Zbog toga je mnogo veći broj privatnih grupa zatvorenog tipa u kojima je sigurniji način dijeljenja života i iskustva LGBTI zajednice.

Lejla Huremović, aktivistikinja koja prati i analizira medijsko izvještavanje o LGBTI pitanjima te ima i širok uvid u prezentaciju ove skupine u javnosti, pa tako i na društvenim mrežama, na naše pitanje da li vjeruje da Fejsbuk grupe koje tematiziraju nasilje mogu osvijestiti pojedinke i pojedince da urade neku konkretnu akciju odgovara da kroz današnje obrazovanje mladi ljudi nažalost ne dobijaju priliku da nauče kritički razmišljati te se često povedu onim što im se servira.

“U tom kontekstu društvene mreže igraju veliku ulogu i mogu dovesti do velikih posljedica. Facebook grupe koje pozivaju na nasilje i na govor mržnje definitivno mogu dovesti do organizovanja grupa i konkretne akcije. Današnje društvo ne provjerava informacije koje dobije putem društvenih mreža, preplavljeni smo salvom lažnih vijesti u koje veliki broj građana/ki, nažalost, vjeruje. Lažne vijesti vrlo lako mogu dovesti do ideje da se organizuju Facebook grupe koje će širiti mržnju i na kraju pozivati na nasilje.”

Kao konkretan primjer za ono što govori, Huremović navodi napad na učesnike/ce drugog po redu Međunarodnog festivala queer filma Merlinka u Sarajevu 2014. godine.

“Prvo se pojavila informacija na jednom satiričnom portalu da će se u Sarajevu organizovati povorka ponosa i da to treba spriječiti, a onda se pojavila i grupa na Facebooku Zaustavimo paradu ponosa gdje su administratori postavili link sa naše stranice sa svim informacijama gdje se održava festival te pozvali da se isti prekine, zaustavi, napadne. Sudeći po tadašnjim komentrima na tom postu, vjerujem da su se napadači organizovali nakon tog poziva”, kaže Huremović.

Ulogu društvenih mreža u prevenciji nasilja nad bilo kojom manjinskom skupinom s akcentom na LGBTI zajednicu ona vidi kao mač s dvije oštrice.

“Ovisi kako ih koristite. One nude veliki potencijal i platformu koja je toliko široka i vjerovatno još uvijek nedovoljno iskorištena za pozitivne stvari, kao što je u ovom slučaju prevencija nasilja nad LGBTI osobama. Vjerujem da društvene mreže mogu biti odličan alat za razbijanje predrasuda i stereotipa i za građenje neke pozitivnije slike kada su u pitanju prava i život LGBTI osoba u BiH.”

Fejsbuk grupe koje kritikuju nasilje nad ranjivim skupinama našeg društva nastaju stihijski i neplanirano. Nisu strateški osmišljene niti savjete na ovim grupama daju stručnjaci. Mahom su to obični građani i građanke koje daju savjete iz svog iskustva. Ovakve Fejsbuk grupe mogu da educiraju, informiraju, donesu ispovijest, praktična znanja, vještine, te ponude broj za prijavu nasilnika – ali šta će se u stvarnom životu desiti ne ovisi od moći Fejsbuka nego od lične snage zlostavljanog. Treba, svakako, pozdraviti potencijal ovakvih grupa da podrže i ohrabre.

Mišljenje struke glede ovog pitanja sa nama je podijelila i Emina Osmanović, psihologinja te kognitivno-bihevioralna terapeutkinja. Ona je stava da socijalne mreže imaju uticaj na formiranje stavova o nasilju, kao i formiranje predrasuda prema određenim grupama. Zbog djelovanja na formiranje percepcija, mišljenja i stavova, koji uz druge faktore mogu uticati na ponašanje osobe, Fejsbuk i slične grupe koje tematiziraju nasilje bi pored ličnih iskustava trebale sadržavati i upućivati na savjete i mišljenje stručnjaka.

Socijalne mreže možemo da koristimo i za razbijanje predrasuda. Ipak, to ne znači da su takve grupe uzrok konkretne akcije ili nasilne aktivnosti, odnosno one nisu dovoljan faktor za djelovanje. Da bi nasilna akcija bila realizovana neophodno je prisustvo i drugih faktora kao što je spremnost osobe da koristi nasilje za postizanje ciljeva i pokazivanje mišljenja. Ovakve grupe olakšavaju povezivanje i organiziranje istomišljenika.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend