
Foto: Screenshot/Fairpress.eu
O nizu reakcija oko adventskog vijenca na voditeljskom stolu i očitovanju javne televizije oko istog, upitali smo glasnogovornika HRT-a Igora Medića.
Obavješćujemo Vas kako Hrvatska radiotelevizija u ovomu trenutku nema komentara o navedenome pitanju, a o svim zaključcima Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije, kao i dosad, pravodobno ćemo obavijestiti javnost – odgovorili su iz RJ Komunikacije HRT-a.
Kolumnist Večernjeg lista Ivan Hrstić kazao je za Fairpress da članica Programskog vijeća Neda Ritz traži odgovor odgovorne urednice zašto se u kadru HRT-ovog Dnevnika na voditeljskom stolu našao adventski vjenčić, sugerirajući da se radi o nekom značajnom prijestupu, o nečem neprikladnom za nacionalni javni servis.
A dio javnosti i inače sklon histeričnom trubljenju o galopirajućoj klerikalizaciji društva i jurišu katoličke crkve na bedeme sekularne države, spremno je prihvatio tu tezu, kao da adventski vjenčić nije zapravo simbol s tek blago većim religioznim nabojem no što je to božićno drvce te nešto posve normalno u društvu kojem i oni sami pripadaju, nešto što velika većina Hrvata možda ne doživljava kao krucijalnu, ali svakako posve uobičajenu sastavnicu Božića. A uz one koji su osjetili ugroženi navodnom netolerancijom većine ima i onih koji su se našli uvrijeđeni time što im se nameću elementi religije kojoj oni ne pripadaju – iako time zapravo i sami pokazuju netoleranciju prema toj većini, kojoj i inače pod egidom zaštite sekularnosti pokušavaju nametnuti neku novu kriptoreligioznost – odnosno da sve što se tiče religiozne sfere zapravo mora biti debelim zidom odijeljeno od javnosti.
Hrstić je istaknuo da što se njega osobno tiče, taj vjenčić ne mora biti u kadru, ali da je uvredljiva zapravo ta njihova uvrijeđenost i ta nervozna reakcija.
Time pokazuju i temeljno neshvaćanje pojma sekularnosti, koji podrazumijeva tek odvojenost crkvenih i državnih struktura i hijerarhija, a nikako ne da vjernici ne smiju osim u vlastitom domu, javno, na ulici, u školi, u državnim institucijama, na radnom mjestu iskazivati svoju pripadnost i odanost idejama katoličke crkve ili drugih religijskih zajednica te isticati simbole koji su s tim povezani, dokle god time esencijalno ne ugrožavaju prava drugih. A u prava tih “drugih” svakako ne spada život u društvu koje bi zbog njih moralu susprezati svoje pozitivne običaje, pogotovu kad se radi o većini. Nema ama baš nikakvog razloga da Božić u državi s tako izraženom katoličkom većinom bude skrivan od očiju televizijskih kamera te da se na njega gleda samo s potrošačkog stajališta, kao da se radi o nečijoj privatnoj prljavoj tajni. Napadno to nalikuje postupku Mirjane Rakić, donedavne čelnice Vijeća za elektronske medije, koja je svojedobno kao bog i batina u ime navodne profesionalnosti na hodnicima HRT-a zahtijevala od novinara i voditelja da uklone ogrlice s križićima i drugim religioznim obilježjima, a u prethodnom sustavu, bar bi se tako reklo, nije joj smetalo što ta ustanova svojim gledateljima u ta vremena – nije niti Božić čestitala, kazao je Hrstić.
Rezultat ankete N1 portala „Treba li u studiju javnog servisa stajati adventski vijenac?“, pokazao je da čitatelji istog većinom „smatraju da bi javni servis trebao izbjegavati vjerske simbole, točnije njih 57 posto nije za isticanje adventskog vijenca“.