17. jul 2021.

Mediji u BiH o Srebrenici: Izvještavanje o genocidu i njegovo negiranje

Juče je u Memorijalnom centru Potočari održana komemoracija žrtvama srebreničkog genocida, te obavljen ukop i klanjana dženaza 19 identificiranih žrtava. Mediji sa sjedištem u Federaciji veći dio svog sadržaja posvetili su godišnjici genocida, dok su mediji u Republici Srpskoj o komemoraciji izvještavali površno, a neki su vrlo jasno negirali genocid.

Foto: farukgarib/pixabay

BHRT, FTV i NOVA BH veći dio dnevničkog sadržaja posvetili su izvještavanju o godišnjici genocida. Kompletan dnevnik FTV-a bio je posvećen Srebrenici. U foršpanu je pušten i muzički isječak – Srebrenički inferno. FTV je izvještavala o samoj komemoraciji, s akcentom na poruke o nedopustivosti negiranja genocida. Javni servis Federacije BiH izvijestio je da je najviše pažnje privukla crnogorska delegacija, a prenesena je i izjava premijerke Srbije Ane Brnabić da delegacija iz Srbije neće doći u Srebrenicu nepozvana, ali i dok ne bude rasvijetljen napad na Aleksandra Vučića 2015. u Potočarima. Sadržajno izvještavanje iz Srebrenice FTV je iskoristila i da podsjeti na presude Haškog tribunala, a osvrnuli su se i na neispunjeno obećanje odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka da će nametnuti Zakon o zabrani negiranja genocida. Značajan dio minuta u Dnevniku FTV-a iskorišten je i za poruke političara.

BHT1 je veći dio Dnevnika posvetio godišnjici genocida, komemoraciji, a akcentirano je da je komemoracija . Prenesene su i izjave učesnika komemoracije, izjave porodica ubijenih Srebreničana, kao i priče ljudi koji su preživjeli genocid. BHRT je 26. godišnjici genocida posvetio i nekoliko tematskih priloga. Posebno važna priča koju je obradio BHT1 je priča o djeci koja su preživjela genocid. Akteri priče su poslali poruke mira, pomirenja i suočavanja sa prošlošću.

I NOVA BH je Dnevnik počela viješću o održavanju 26. godišnjice genocida. Ova televizija osim izvještaja o komemoraciji, ukopu 19 identifikovanih žrtava, pažnju je posvetila i problematizirala pitanje pronalaska nekompletnih posmrtnih ostataka  žrtava genocida. U tematskom prilogu porodice žrtava govore kako 26 godina nakon genocida nisu pronašli sve posmrtne ostatke ubijenih članova svojih porodica. I NOVA BH je prenijela izjavu člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića koji poziva visokog predstavnika da nametne Zakon o negiranju genocida.

Za televizije u Republici Srpskoj nije bilo genocida

Televizijske kuće u Republici Srpskoj kao da su izvještavale o drugom događaju.

Radiotelevizja Republike Srpske Dnevnik 2 počela je viješću o pobjedi Novaka Đokovića, a treća vijest u najavi Dnevnika bila je obilježavanje godišnjice u Potočarima. U četvrtoj minuti Dnevnika RTRS je genocid u Srebrenici nazvao „stradanjem“, a akcentirano je da „nije bilo incidenata.“ RTRS je prenio i izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika koji je rekao da poruke poslate iz Srebrenice služe za zastrašivanje Srba. Javni servis Republike Srpske prenio je i izjavu premijerke Srbije koja je rekla da zvaničnicima Srbije nije mjesto u Potočarima dok se ne otkriju napadači na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prilikom posjete Potočarima 2015. dok je obnašao funkciju premijera te zemlje. RTRS je u tri vijesti najviše vremena posvetio političarima, političkim porukama, a najmanje se bavio žrtvama. Riječ genocid ni ove godine nije bila u programu RTRS.

RTVBN je Dnevnik 2 otvorio viješću o komemoraciji u Srebrenici. Novinarka je akcentirala dobru bezbjednosnu situaciju, nabrojala goste, a u prilogu je navela i kako su komemoraciji prisustvovali „nižerangirani članovi diplomatskog kora“, navela je i kako je komemoraciji prisustvovao znatno manji broj ljudi nego ranijih godina. BN je naveo i kako je veliki broj ljudi došao iz Sandžaka, a navedeno je i da je „nekoliko grupa mladića došlo sa ratnim zastavama takozvane Armije BiH, ali ih nisu isticali tokom komemorativnog skupa u Potočarima.“

ATV je najneprofesionalnije izvještavao o komemoraciji u Potočarima. Iako je prva vijest u Vijestima ove televizije bila komemoracija i iako su imali reportera iz Potočara koji se javljao u program uživo, izvještavanje ATV-a bilo je ispunjeno negiranjem genocida, ali i malicioznim predstavljanjem crnogorske delegacije. Govoreći o gostima na komemoraciji reporter je targetirao delegacije Kosova i Crne Gore predstavljajući ih kao „one institucije koje su u proteklom periodu donijeli takozvanu Rezoluciju o Srebrenici.“ Reporter ATV-a je najavio prilog novinarke koja je porodice žrtava genocida i one koji su došli da odaju počast nazvala vjernicima, kao da se radi o vjerskom skupu. Novinarka je izvještavanje nastavila u relativizirajućem i malicioznom tonu upoređujući komemoraciju u Potočarima sa komemoracijom ubijenim Srbima.

„U Srebrenicu su stigli i zvaničnici Crne Gore Milo Đukanović i Dritan Abazović, juče počast nisu odali za hiljade srpskih žrtava u Bratuncu. U Potočare su stigli među prvima. Crnogorski predsjednik, zajedno sa vjernicima nosio je posmrtne ostatke bošnjačkih žrtva. 11. juli je, čini se, ujedinio političke protivnike“, navedeno je u prilogu ATV-a.

Uključenje iz Potočara novinar ATV-a je iskoristio da negira genocid i za to je našao opravdanje: „Obilježavanje ove godišnjice dolazi u vrijeme kada su na vidjelo dana izašli rezultati istraživanja nezavisne međunarodne komisije za dešavanja u Potočarima koja baca potpuno drugačije svjetlo na sve što se dešavalo i naučne dokaze o tome što se dešavalo. Mnogi međunarodni stručnjaci smatraju da ovdje nikako nije moglo biti riječi o genocidu. U proteklih godinu pojavili su se navodi i događaji o lažnim žrtvama, o ljudima koji su ovdje ukopani a nisu poginuli 1995. Neki su poginuli godinama ranije, neki uopšte nisu ovdje poginuli, a neki su se pojavili živi nakon nekoliko godina“, zaključio je svoje javljanje reporter ATV-a.

Digitalni mediji

Portal Nezavisnih novina objavio je četiri vijesti o ovoj temi: izjavu Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, izjavu ambasadora SAD-a u BiH  Erica Nelsona koji je rekao da zločini i presude nisu ogledalo jednog naroda. Nezavisne nisu ozbiljnije pratile godišnjicu, a vijest o komemoraciji je ista kao i u većini ostalih medija i portala u Republici Srpskoj u kojima se govorilo i o prisustvu ‘nižerangiranih’ pripadnika diplomatskog kora, velikom broju posjetilaca iz Sandžaka i grupama mladića sa „ratnim zastavama takozvane Armije BiH“. Portal Nezavisnih novina umjesto termina genocid takođe je koristio termin stradanje.

Portal Srpskainfo je objavio 12 vijesti o komemoraciji u Srebrenici. Novinari tog portala pisali su o komemoraciji i porukama sa komemoracije. Portal je prenosio izjave i onih koji pozivaju na sankcionisanje negatora genocida, ali i izjave kojima se negira genocid. Portal Srpskainfo je prenio vijest N1 iz koje je izbacio riječ genocid.

„U Memorijalnom centru u Potočarima danas je klanjana kolektivna dženaza za 19 identifikovanih žrtava genocida u Srebrenici“ stoji u originalnom tekstu N1, dok je Srpska info prenoseći tekst izbacila riječ genocid pa dio prenesenog teksta glasi: „U Memorijalnom centru u Potočarima danas je sahranjeno 19 identifikovanih žrtava u Srebrenici.“ Prenoseći izjave visokog predstavnika Srpskainfo je genocid nazvao „dešavanjem“ – „Incko je u izjavi povodom 26. godišnjice dešavanja u Srebrenici rekao da je takav zakon trebalo i treba da usvoje narodi.“

Među rijetkim medijima sa sjedištem u Republici Srpskoj koji je o genocidu profesionalno izvještavao je portal BUKA. Ovaj banjalučki medij je desetine tekstova posvetio godišnjici genocida uključujući intervju s preživjelim žrtvama genocida, izjavama političara, kolumnama i live blogom. Izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o komemoraciji u Srebrenici taj portal je okarakterisao kao negiranje genocida.

Portal Klix je 11.7. objavio čak 72 vijesti pod hastagom #Srebrenica-genocid. Ovaj portal izvještavao je o komemoraciji, porukama sa skupa, a prenijeli su i izjave regionalnih i evropskih političara.

Portal Avaz je o ovoj temi objavio 64 vijesti, među kojima i video vijest o napadaču na motocikliste u koloni za Potočare. Bez posebnog opravdanja, Avaz je naglasio da je Fahrudin Radončić, „konsultant“ tog lista, stigao u Potočare među prvima.

Dnevna štampa – od „Tuge nad dolinom bijelih nišana“ do istraživanja „Da li ćemo miješati vakcine u trećoj dozi“

Pogled na naslovnice izdanja dnevne štampe za 11. juli, štampanih prije zvaničnog obilježavanja genocida i ukopa žrtava, daje jasnu sliku o oprečnim stavovima. Dok su naslovnice dnevne štampe sa područja Federacije BiH rezervisane za odavanje počasti žrtvama, dnevni listovi sa područja Republike Srpske na naslovnice ističu potpuno druge teme.

Dnevni avaz posvetio je naslovnicu žrtvama genocida u Srebrenici. Njih 19 identifikovanih za koje je juče klanjana dženaza i njihovim porodicama. „Tuga nad dolinom bijelih nišana“, stoji na naslovnici Dnevnog avaza za 11 .juli, čiji kontekst prati i ostatak teksta, kao i fotografije na naslovnici. Dnevni avaz posvetio je pet stranica žrtvama, njihovim porodicama, učesnicima Marša mira, porukama međunarodne zajednice o negiranju genocida i budućnosti BiH. Istaknut je i ekskluzivni intervju sa Geoffreyjem Niceom, bivšim haškim tužiocem, koji je naglasio da i Srbija mora priznati genocid. Na šestoj i sedmoj strani, uz ostale teme, istaknuta je izjava novoimenovnog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta: “Gotovo je sa mijenjanjem granica i novim državama na Balkanu“, kao i to da mu je na Dubrovnik forumu u subotu uručen „Cvijet Srebrenice“.

Vikend izdanje dnevnog lista Oslobođenje uz naslovnicu na kojoj je fotografija nošenja tabuta uz naslov „SREBRENICA 1995 – 2021.“, posvetilo je sedam stranica godišnjici genocida u Srebrenici. Na drugoj i trećoj stranici ispovijesti porodica žrtava koje su ukopane juče u Potočarima, ispraćaj kolone sa tabutima u petak ispred Predsjedništva BiH u Sarajevu, ali i osvrt na novi Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici. Da je genocid u Srebrenici bio planiran, kao i to da je to jedan od najgorih zločina koji se dogodio na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata, stoji i u izjavi britanskog ministra vanjskih poslova Dominica Raaba. U Oslobođenju su istaknute i izjave vjerskih poglavara, reisu-l-uleme Huseina efendije Kavazovića i vrhbosanskog nadbiskupa Vinka kardinala Puljića. Nadalje je na stranama 6 i 7 tema negiranja genocida posebno obrađena.

Na naslovnici Nezavisnih novina sasvim običan dan. Na naslovnici izdvojen intervju sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem, zatim teme o svakodnevnim problemima građana poput: „Poskupljenjima goriva ne nazire se kraj“, „Suša spržila sve na njivama“, „Svakom drugom poslodavcu trebaju novi radnici“. U ovom dnevnom listu sa sjedištem u Banjoj Luci Srebrenica se pominje u dva navrata, i to kroz pitanje Dritanu Abazoviću o usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Skupštini Crne Gore, te kroz informaciju da je Vijeće ministara odbilo proglasiti 11. juli danom žalosti u BiH. Na istoj strani je i informacija o sastaku Abazovića sa članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem, gdje je pomenuto kako su oni zahvalni Crnoj Gori na usvajanju Rezolucije. O godišnjici genocida, komemoraciji, ukopu, broju žrtava, ni slova.

Vikend dvobroj lista Euro Blic se nije bavio ovom temom, a u fokusu tog lista su vakcine.

Koliko god se činilo da postoje dvije strane, činjenica je da je genocid u Srebrenici nažalost počinjen, što je međunarodno i sudski priznato. Bez obzira na različito medijsko izvještavanje, istina je nepromijenjena. Dolina bijelih nišana nije i ne smije biti poligon za ubiranje političkih poena. Tu leži sramota našeg doba, dok mir još traže nekompletirani posmrtni ostaci ubijenih Srebreničana.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend