30. maj 2022.

Medijske slobode u BiH u 2022. godini: Svaki deseti ispitanik smatra da napad na novinare može biti opravdan

Ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine, a direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH ističe da je od posebne važnosti za slobodu medija.

Većina građana Bosne i Hercegovine smatra da sloboda medija u Bosni i Hercegovini nije, ili je samo djelimično prisutna, a svaki deseti ispitanik smatra da napadi na novinare u nekim slučajevima mogu biti opravdani, rezultati su istraživanja Medijske slobode u BiH u 2022. godini koje su u Sarajevu 27. maja predstavili Fondacija Friedrich Ebert Stiftung u BiH i Udruženje BH novinari.

Rezultati istraživanja pokazuju da građani/ke BiH najviše vjeruju medijima (80 posto) i vjerskim institucijama (70 posto), dok skoro dvije trećine ispitanika smatra da političke partije i političari imaju najveći uticaj na medije i medijske slobode.

Kako je naglasio Peter Hurrelbrink, direktor Fondacije Friedrich Ebert u BiH, ovo istraživanje radi se na godišnjem nivou od 2009. godine i od posebne je važnosti za slobodu medija.

“Bez slobodnih medija nema ni slobodne demokratije. Širom svijeta autoritarne vlade poduzimaju sve oštrije mjere protiv nezavisnih medija, stotine novinara su uhapšeni i osuđeni, a više od 40 novinara širom svijeta u proteklih godinu dana su izgubili živote zbog svog rada”, upozorava Hurrelbrink.

Istraživanje Medijske slobode u BiH u 2022. godini je provedeno CATI metodom na uzorku od 500 građanki i građana iz cijele BiH, u periodu od 20. marta do 5. aprila 2022.

Glavna istraživačka pitanja su se odnosila na mišljenje građana o nivou medijskih sloboda i poštivanju prava novinara u BiH, prepoznavanje političkih uticaja i pritisaka na medije, glavne prepreke slobodnom novinarstvu, te na povjerenje građana u različite vrste medija, uključujući i to koji su mediji ključni izvori informacija za građane i koliko javni medijski servisi ispunjavaju informativne potrebe građana i druge obaveze prema bh. javnosti.

Marko Divković, predsjednik Udruženja BH novinari, smatra da se u BiH kada je riječ o medijskim slobodama već godinama ništa ne mijenja nabolje.

“Nemoguće je očekivati da se bilo šta poboljša u uslovima rada novinara u BIH jer se ni u državi ne poboljšava ništa. Ekonomski faktori su poražavajući, oko polovine novinara radi za ispodprosječne plaće, oko 40 posto ih nema riješen radno-pravni status. Sigurnosni uslovi su također sve gori – sedmično imamo najmanje jedan nasrtaj na novinare, bilo verbalni ili fizički napad. Sve dok predstavnici najviših političkih i pravosudnih institucija u zemlji generiraju napade na novinare, stanje se neće promijeniti“, rekao je Divković.

Profesor sa Univerziteta u Tuzli Enes Osmančević stanje u medijima pronalazi u slaboj medijskoj, ali i političkoj pismenosti i prosvjećenosti. Kako je pojasnio, konfuzija u kojoj građani svjedoče i nekritičnost, najbolje pokazuju teško prihvatanje promjena u našem društvu, pa i kada je riječ o medijskim slobodama.

“To govori apsolutno o nezrelosti društva i tu je jedan veliki nivo političke podijeljenosti i ostrašćenosti”, kaže Osmančević.

Govoreći o opstanku slobodnih medija i profesionalnog novinarstva u BiH, novinar i urednik Berislav Jurič iz Mostara kazao je da su se bh. mediji suočili sa finansijskom krizom te da je sve manje oglašivača.

“To ugrožava posebno manje medijske kuće, koje opstaju od projekata za koje im niko ne garantira da će ih dobiti. Međutim, druga i puno opasnija stvar je ta izloženost nevjerovatnom političkom pritisku pred kojim se mediji nalaze. I ovo istraživanje je pokazalo jedan apsurd – da građani u najvećoj mjeri vjeruju medijima, ali također vjeruju i politici za koju smatraju da najviše ugrožava medije”, navodi Jurič.

Pored rezultata ovog istraživanja, prezentovani su i rezultati istraživanja o medijskom izvještavanju o ratu u Ukrajini, u okviru kojeg je primijećena velika polarizacija medija. Istraživač Mladen Bubonjić, sa portala Gerila.info, pojasnio je da su u tim izvještajima generalizacija i relativizacija jako istaknuti, ali i da ovi izvještaji odlično ilustruju kako diskurs u medijima prati podijeljenost u društvu, te cjelokupnu situaciju u medijima.

Učesnici diskusije nakon predstavljanja rezultata ovog istraživanja zaključili su da sve dok iz godine u godinu imamo povećan broj napada na novinare i ignorantski odnos vlasti prema zahtjevima iz novinarske zajednice da se pooštre sankcije, da se izmijene zakoni o slobodi pristupa informacijama, da se uspostavi institucija ombudsmena za medije ili sudskog vještaka specijaliziranog za medije, čestitke koje stižu od zvaničnika povodom Svjetskog dana slobode medija ostat će samo isprazne floskule. Istaknuto je i da je neophodna i veća solidarnost među samim novinarima i bojkot onih političara koji nemaju fer odnos prema medijima i novinarima ili ih napadaju i prijete im.

Izvor: BH novinari

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend