26. apr 2017.

Medijsko posrtanje Hrvatske i Srbije

Katastrofalan pad za Hrvatsku i Srbiju na ovogodišnjoj rang-listi medijskih sloboda koju sastavljaju „Reporteri bez granica“. Sa izuzetkom Slovenije, ni ostale zemlje regiona nisu u mnogo boljem položaju.

„Reporteri bez granica“, nevladina organizacije koja analizira medijske slobode širom sveta, u svom godišnjem izveštaju konstatuje da se stanje medijskih sloboda pogoršalo u otprilike dve trećine od ukupno 180 zemalja sa liste. Jedan od uzroka je, prema autorima izveštaja, činjenica da su i u nekim vodećim demokratijama vladajući političari obasuli neprijateljskom retorikom medije i novinare, donošeni su restriktivni zakoni, te je vršen politički uticaj na medije. Predstavnik „Reportera bez granica“ Mihael Rediske, zabrinut je zbog svetskog trenda: „Demokratske vlade ne bi smele donošenjem zakona o nadzoru građana ili demonstrativnim potcenjivanjem medija, davati alibi za represivne mere protiv novinara u drugim zemljama“.

Na prvim mestima kao svetionici slobode izmenjuju se, tradicionalno, skandinavske zemlje. Ali poneki uzorni đak nam ruši predrasude o neslobodnom „trećem svetu“. Recimo Kostarika je na šestom mestu, ispred Švajcarske, a Jamajka na osmom mestu, dva mesta ispred ispred Austrije. Samoa je napredovala čak za osam pozicija i izbila na 21. mesto. Nemačka je nepromenjeno na solidnom šesnaestom mestu, ali kritika „Reportera bez granica“ nije ni nju mimoišla. U Nemačkoj je bilo „zastrašujuće puno“ napada, pretnji i pokušaja zastrašivanja, a novinari su bili izloženi sudskim procesima ili su ih špijunirale tajne službe.

Što se regiona tiče, Slovenija je potvrdila svoj status „štrebera“ pa se popravila za tri mesta i sada se može naći pod brojem 37 – ispred tradicionalnih zapadnih demokratija koje su često sebe smatrale za lučonoše slobodne reči. Na primer, Francuska se nešto popravila, ali je ipak na 39. mestu, Velika Britanija je zahvaljujući pritiscima na novinare uoči „bregzita“, pala na četrdeseto mesto, a Sjedinjene Američke Države se nalaze odmah iza Burkine Faso – na 43. mestu.

Katastrofalno proklizavanje

Ostale zemlje zapadnobalkanskog regiona tavore u zadnjem delu sredine tabele. Pri tome je Hrvatska doživela katastrofalno proklizavanje za 11 mesta i pala sa 66, na 74. mesto. Ističe se da je prošlogodišnja smena prvog čoveka HRT-a jedan od pokazatelja šta se zbiva u Zagrebu. U izveštaju se konstatuje da je Hrvatska doživela najveći pad unutar Evropske unije, i to u jakoj konkurenciji sa Poljskom i Mađarskom.

Srbija je doživela sličan pad – od sedam mesta, pa je sada na 66 mestu. U Srbiji novinari mogu računati i sa fizičkim napadima, a vlastodršci subvencioniraju podobne medije kupujući oglasni prostor. Srbija je sada plasirana iza Bosne i Hercegovine, koja se popravila za tri mesta, iako se u izveštaju još uvek konstatuju sve prošlogodišnje boljke, od etničke podeljenosti medija do uticaja političara na javne servise.

Albanija (76) i Kosovo (82) očito imaju određeni relativni napredak jer su popravili svoje pozicije za šest, odnosno osam mesta na tabeli. Za njih važi isto što važi za Makedoniju – dok stanje stagnira, postoje zemlje koje to stanje nadmašuju u dovijanju kako doskočiti novinarima. Na Kosovu se kritičarima vlade još uvek lepi etiketa „simpatizera Srba“ ili „izdajnika“.

Crna Gora nepromenjeno na neverovatnom 106. mestu. Tamo se kritičari vlasti nazivaju „narodnim izdajnicima“ i „fašistima“. Đukanovićeva dominacija u političkom smislu očito je obezbeđena i gvozdenim zagrljajem u kojem vlast drži medije.

Političke neprilike u Makedoniji nisu dovele do pada na rang-listi. Skoplje se čak popravilo za sedam mesta. Međutim, to nije rezultat promene stanja nabolje, nego većeg pogoršanja u nekim drugim zemljama koje su prošle godine bile ispred Makedonije.

Svet se približava Balkanu, a ne obrnuto

Treba li istaći da su još neke članice EU daleko od idealnog medijskog stanja? Recimo, Orbanova Mađarska (71), krizna Grčka (88) ili Bugarska (109) koja se doduše popravila za četiri mesta ali je još uvek u sivoj zoni između neslobode i slobode – negde između Gabuna i Ugande.

Sve u svemu, balkanske demokrature se sa svojim nedovoljno slobodnim medijima I nedostatkom volje vladajuće garniture da se stanje promeni uklapaju u svetski trend. Samo što je poneki političar u regionu mnogo ranije uhvatio slobodne medije za gušu. Pa malo stiska, malo pušta, po potrebi. Njihovi uzori se ne nalaze u Norveškoj koja je na prvom mestu, već u Rusiji (148) ili Turskoj (155).

Sudeći po izveštaju organizacije „Reporteri bez granica“, svet se u ovoj oblasti približava Balkanu, a ne Balkan svetu.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend