14. sep 2021.

Novinari i zagovornici ljudskih prava suočeni s prijetnjama smrću

U BiH ne postoje zakoni koji reguliraju internetsku sferu ili se bave napadima na društvenim mrežama, što dodatno otežava rješavanje tog pitanja

“Te prostitutke … treba linčovati da bi se sjetile s kim imaju posla”, glasio je jedan komentar na objavu jedne bosanskohercegovačke grupe protiv imigranata na Facebooku usmjerene na Zehidu Bihorac. Drugi su komentari bili još eksplicitniji i detaljno su opisivali i seksualno nasilne prijetnje.

Bihorac je učiteljica i braniteljica ljudskih prava poznata po tome što pomaže “ljudima u pokretu” (izraz koji zagovarači ljudskih prava koriste kada opisuju izbjeglice i migrante) u Bosni i Hercegovini, gdje je migracija vrlo osporavano pitanje.

Novinarki i aktivisti poput Bihorac rutinski su maltretirani, prijeti im se i zastrašuju se zbog svog rada s izbjeglicama i migrantima koji ulaze u zemlju na ruti preko zapadnog Balkana.

Prema podacima Evropske komisije, gotovo 70.000 ljudi prošlo je kroz državu od 2018. godine, bježeći od sukoba, klimatskih i ekonomskih kriza u svojim matičnim zemljama na Bliskom istoku, južnoj Aziji i Africi.

Izvještaji s terena su uznemirujući, a novinari izvještavaju o prenatrpanim prihvatnim centrima, izbjeglicama i migrantima koji spavaju u napuštenim tvornicama i nedovršenim zgradama uz protivljenje lokalne zajednice u nekim dijelovima zemlje.

Čini se da su najglasniji protivnici “protiv migranata” na društvenim mrežama svoje zamjerke temeljili na ideji da će izbjeglice i migranti iscrpiti resurse zemlje ili da imaju skrivene planove, uključujući pretvaranje BiH u kalifat.

Ohrabreni su i medijskim narativima, koji su, prema analizi bosanskohercegovačkog Medijskog centra, prešli s izvještavanja o žrtvama na izvještavanje o kriminalcima, pri čemu su ih neki vodeći mediji optužili za “necivilizirano ponašanje, upotrebu droga i traumatiziranje lokalnog stanovništva”.

– O negativnom izvještavanju možemo govoriti na dva načina. Prvi je generalizacija. Kad mediji izvještavaju o kriminalu, to obično čine navodeći ljude po njihovim imenima u slučaju zločina koje su počinili migranti. Dakle, cijela populacija je na meti. Osim toga, mediji ponekad objavljuju lažne priče ili priče koje nisu u potpunosti provjerene, a najpoznatiji primjer je ‘vijest’ da su migranti ubili labudove i pojeli ih – kazao je profesor medijskog prava i sociologije novinarstva Amer Džihana.

Na mjestima poput sjeverozapadne Bosne, gdje su se izbjeglice i migranti naselili u manje zajednice, pojavila su se neka sigurnosna i infrastrukturna pitanja te Džihana kaže da se tu može vidjeti porast negativnih izvještaja.

– Ali kada su u pitanju mainstream mediji u ostatku BiH izvještavanje je često potkrijepljeno zabludama, a mediji iz Republike Srpske doživljavaju migrante kao direktnu prijetnju – dodao je Džihana.

U Republici Srpskoj, jedan od dva entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu, pretežno žive pravoslavci. Protivnici vjeruju da su ljudi u pokretu pretežno muslimani i stoga su im direktna prijetnja. Milorad Dodik, bivši predsjednik RS-a, više je puta odbacio ideju pomoći migrantima.

– Uređivačke politike koje odražavaju etničke podjele i govor mržnje sve su evidentnije. Novinari se napadaju zbog svog etničkog porijekla, kao i zbog onoga što pišu, posebno o migracijama – kažu Reporteri bez granica.

– Prijetnje koje primam su svestrane, u rasponu od prijetnje silovanjem do upozorenja da se neću vratiti kući živa – kazala je bosanskohercegovačka novinarka i zagovornica ljudskih prava Nidžara Ahmetašević koja izvještava o kršenjima ljudskih prava i migrantskoj krizi od 2016. godine.

No, početkom ove godine, Ahmetašević je primijetila da je broj prijetećih poruka dramatično porastao, pa je to prijavila Front Line Defendersima, organizaciju koja se zalaže za zaštitu branitelja ljudskih prava, koja je izdala i međunarodno upozorenje za njezin slučaj.

Ahmetašević napominje da njezini apeli vlastima nisu urodili plodom te da joj je policajac rekao da napravi štampane kopije svih prijetnji koje je dobila na internetu, odnosno očekivao je da će istražiti slučaj i dati mu sve detalje.

Neki od prijetećih komentara Ahmetašević i drugim novinarima i aktivistima prvi su se put pojavili na Facebook grupama poput “Ne želimo migrante u Krajini” i“Stop invaziji migranata“. Jedna takva grupa “Doček migranata” koja je, prema nekim izvještajima nastala u augustu prošle godine i imala je više od 5.000 članova, bila je na glasu po razmjeni lokacija i fotografija migranata i onih koji im pomažu, s postovima koji pozivaju “volontere” da “odu po njih”.

Iako se sada čini da je grupa neaktivna, “postoji mnogo drugih sličnih”, kaže Ahmetašević koja je bila redovna meta bosanskohercegovačke web stranice Antimigrant, koja je proizvela sadržaj s naslovima poput “Pro-migrantska mafija na čelu s Ahmetašević”, optužujući i njezine kolege da “patološki mrze vlastiti narod”. Opisana je i kao osoba koja “ima masnu kosu”, a njezino se ime namjerno pogrešno izgovara i pretvara u oznaku s izrazito uvredljivom seksualnom konotacijom.

Slijedom toga, projekt Reporting Diversity nazvao je taj portal „Balkanskim trolom mjeseca“, i platformom koja „širi mržnju na internetu na temelju spola, etničke pripadnosti, vjere ili drugih kategorija različitosti“.

Džihana kaže da bi ovakve stranice mogle još više napadati novinarke jer se novinarstvo u BiH ovih dana sve više vidi kao ženska profesija, dodajući da u” internetskoj džungli” ima mnogo rodno uvjetovanog nasilja.

Iako je upozorio da nasilje na internetu ne doživljavaju samo novinarke, Džihana je ipak primijetio da su posebno opasni komentari – od kojih mnogi predstavljaju sigurnosne prijetnje – često upućeni ženama.

– Ako ste žena u BiH i imate kontroverzno stajalište, možete biti sigurni da ćete biti napadnuti. Žena s kontroverznim stajalištem podložna je mizoginiji i seksističkim komentarima – smatra Džihana.

Nije sigurno jesu li neke prijetnje koje je Ahmetašević primala direktno inspirirane izvještavanjima ove web stranice, ali takve su platforme nedvojbeno pridonijele sve gorem neprijateljskom okruženju za one koji se bave pitanjem migracija.

– Lokalne institucije ili političari nikada mi nisu ponudili pomoć – kaže Ahmetašević i dodaje da ju je policija nedavno privela dok je bila na zadatku u incidentu koji su dužnosnici nazvali nedostojnim ponašanjem, što njen advokat osporava.

– Stavljate nam ** na leđa – glasio je jedan komentar na Facebooku ispod fotografije još jedne bh. novinarke Vanje Stokić koja je objavila sebe i dva migranta dok je bila na zadatku. Ostali komentari i poruke kao odgovor na fotografiju uključivali su izričite prijetnje smrću, a u jednoj je bila prijetnja da će njoj i muškarcima na fotografiji odrubiti glavu.

Stokić je kazala da ju je dežurna policajka, kada je pokušala prijaviti prijetnje, pitala “da li je došla samo zbog toga” i rekla joj da se kasnije vrati.

Stokić je glavna urednica portala eTrafika sa sjedištem u Banja Luci koji se fokusira na marginalizirane grupe – uključujući izbjeglice i migrante.

U kasnijim intervjuima, Stokić je navela da, iako joj je ista osoba upućivala više prijetnji, sudac je ipak odlučio da su “prijetnje upućene neodređenoj osobi”, što su osudile brojne organizacije uključujući Reportere bez granica, a žalba Udruženja BH novinari na tu odluku je odbačena.

– Vrlo je teško razumjeti zašto je tužilaštvo zaključilo da prijetnje koje je Stokić primala ne predstavljaju napad. Nažalost, tužilaštvo u BiH nije obavezno obrazlagati svoje odluke, pa to nikada i ne čine – napominje Džihana.

U međuvremenu, isti pojedinac nastavlja uznemiravati Stokić i njezine kolege, uglavnom u odjeljku komentara.

Ponekad uznemiravanje dolaze i od organa za provođenje reda. Prema upozorenju Front Line Defendersa, Bihorac je bila žrtva ne samo klevetničkih kampanja Facebook grupa, već i u stvarnom životu.

Objave na Facebooku u grupi “Dobrodošli migranti” označena je kao “nemoralna žena” koja se “znoji prelaskom s muškarca na muškarca”, postavljajući pitanje “je li takva osoba prikladna za rad u školi s djecom i unucima”. Podijeljene su njezine privatne fotografije, tajno snimljene.

Prema istom upozorenju, žalba Bihorac policiji i dalje je bez odgovora. Što je još gore, policija ju je nekoliko puta zaustavila, optuživši je za pomaganje ilegalnim migrantima i insinuirajući da će njezino hapšenje biti neizbježno. U jednom je slučaju policija snimila njezinu posjetu izbjegličkim kampovima kada je dijelila ruksake s hranom i lijekovima. Čim je otišla, ispitivali su izbjeglice o njoj.

Lokalni medij izvijestio je da je od gotovo 30 službenih pritužbi Bihorac odgovoreno samo na dvije i do danas, niti jedan bh. dužnosnik nije progovorio u njezinu odbranu ili u odbranu drugih aktivistica koje su bile uznemiravane ili napadnute.

Unatoč pozivima UN-a na akciju i pozivima vladi da “garantira ljudska prava svih pojedinaca, bez obzira na njihovu nacionalnost ili imigracijski status”, u BiH još nema odgovora kako osigurati trajnu zaštitu za branitelje ljudskih prava.

Osim toga, trenutno u BiH ne postoje zakoni koji reguliraju internetsku sferu ili se bave napadima na društvenim mrežama, što dodatno otežava rješavanje ovog pitanja.

– Kada je riječ o slobodi izražavanja Bosna i Hercegovina slijedi Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, pa zaštite postoje i one su dobre. No, što se tiče prijetnji upućenih na internetu, ovdje se primjenjuje naš krivični zakon – objašnjava Džihana.

Smatra da su zakoni dobri, ali ono što stvara problem je dokazivanje da je osoba bila ‘objektivno ugrožena’ što je preduvjet za pravnu reakciju. To znači da je u stvarnom životu vrlo malo slučajeva internetskih prijetnji koje su obrađene.

Medijske i organizacije za ljudska prava u Bosni i Hercegovini iznijele su nekoliko prijedloga, uključujući izmjenu postojećih zakona kako bi se napadi brže sankcionirali i prijetnje putem interneta učinile krivičnim djelom, ali još je dug put do usvajanja tih zakona, kaže Džihana.

U međuvremenu, Ahmetašević naglašava da zna da je policija “zainteresirana za njeno mjesto boravka”, ali da je ne odvraćaju od obavljanja posla.

– Moj je posao informirati javnost o tome što se događa. Neću stati. Samo bih voljela da mi se pridruži još ljudi – zaključila je bh. novinarka i braniteljica ljudskih prava Nidžara Ahmetašević.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend