Jasna je korelacija između potiskivanja slobode medija kao odgovora na pandemiju koronavirusa i rangiranja zemlje u Indeksu. Prošla godina je na vrlo jasan način pokazala kako države koriste krize da suzbiju slobodu medijskog izvještavanja. Kina i Iran su intenzivno cenzurirale sadržaj vezan za Covid-19. U Iraku su vlasti oduzele Reutersu dozvolu za rad nakon što su objavili priču koja propituje službene podatke o koronavirusu. Ni Evropa nije ostala po strani pri suzbijanju slobode medijskog izvještavanja, pa je tako Viktor Orban u Mađarskoj donio zakon o koronavirusu kojim se kažnjavaju lažni podaci do pet godina zatvora, što je potpuno nesrazmjerna i prisilna mjera, navodi se u izvještaju Indeksa slobode medija u svijetu.
Zapadni Balkan i sloboda medija
Kriteriji po kojim se rangira sloboda medija u nekoj državi su pluralizam, medijska nezavisnost, cenzura, zakonski okvir, transparentnost, infrastruktura i zlostavljanja. A kada se uzmu ovi kriteriji, Zapadni Balkan postane narandžast, odnosno veoma problematičan kada je u pitanju sloboda medija.
U 2020. godini najbolje rangirana među šest zemalja Zapadnog Balkana bila je Bosna i Hercegovina, koja je dosegla 58. mjesto na globalnoj razini, a najniže rangirana je Crna Gora koja se našla na 105. mjestu.
U tabeli ispod možete pogledati kako se kreću države Zapadnog Balkana unazad 8 godina prema indeksu slobode medija.
Zabrinjavajući trend u suzbijanju slobode medija primjetan je u Srbiji, koja već četiri godine zaredom nazaduje. Iako na rang listi nije daleko od Sjeverne Makedonije, već ih dijeli samo jedan bod, ipak je zabrinjavajuća činjenica da se u zadnje četiri godine samo pogoršava položaj slobode medija.
Čini se da podaci prikupljeni iz ovog indeksa pokazuju potpuno različite priče za zemlje Zapadnog Balkana. Neke čine dosljedna poboljšanja poput Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije, dok drugi pokazuju ograničen napredak, poput Albanije i Crne Gore, i na kraju Srbije čiji trend opadanja slobode medija je ozbiljno zabrinjavajući.
S druge strane, kada se ovi rezultati stave u globalni kontekst, može se vidjeti da su sve zemlje Zapadnog Balkana prilično blizu jedna druge i nalaze se u sredini, te se niti jedna od ovih zemalja nije drastično pomakla naprijed. Ostaje da se vidi šta nam donosi 2021. godina i kako će se otvarati ili suzbijati prostor djelovanja medija u zemljama Zapadnog Balkana.
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.