Širenje medijskog portfolija Telekoma Srbija i najavljeno preuzimanje TV Una ponovo su otvorili pitanje medijske koncentracije i uticaja velikih distributera na medijsko tržište.
Generalni sekretar Udruženja novinara Srbije Nino Brajović, međutim, ocenjuje da se aktuelna situacija ne može posmatrati izolovano. Prema njegovim rečima, problem je nastao još tokom medijske reforme 2014. godine, kada je operatorima interneta omogućeno da preko povezanih pravnih lica budu vlasnici televizija.
„Medijskom reformom iz 2014. godine dozvoljeno je operatorima interneta da, preko povezanih pravnih lica, budu vlasnici televizija, što nije bilo u skladu sa evropskim standardima koje smo tada uvodili“, kaže Brajović za IZLAZ.com.
Kao primer različitog tretmana navodi štampane medije.
„Izdavači Politike i Večernjih novosti morali su da se odreknu prodaje štampe da u prodaji ne bi favorizovali svoja izdanja na štetu drugih. Istovremeno, operatorima interneta dozvoljeno je da, preko povezanih pravnih lica, budu vlasnici mnogih televizija, među kojima je svakako najznačajniji bio N1, koji se nalazio na prvom mestu u ponudi SBB-a“, navodi Brajović.
„Nepravda najzad ispravljena promenama Zakona 2023.“
Brajović kaže da se UNS protivio takvom modelu, smatrajući da se njime stvara neravnopravan položaj na medijskom tržištu.
„UNS se protivio takvoj regulaciji ali su interesi distributera interneta pobedili lobiranjem u Briselu i Beogradu“, kaže on.
Kako navodi, UNS je godinama ukazivao na paradoks prema kojem su za štampu važila stroža pravila nego za internet operatere koji su preko povezanih kompanija mogli da budu vlasnici televizija i drugih medija.
Zbog toga je UNS, prema njegovim rečima, tražio da i ostali operatori interneta, među kojima je Telekom Srbija bio najznačajniji, mogu da posluju pod istim uslovima.
„Ova nepravda je najzad ispravljena promenama zakona 2023. godine“, kaže Brajović.
Telekom sada u „privilegovanoj poziciji“
Međutim, promena vlasničkih odnosa na tržištu, smatra Brajović, ponovo je otvorila pitanje neravnopravnog položaja velikih sistema.
On ukazuje da su mediji koji su bili u okviru United Group prodati jednoj kompaniji, dok je internet distribucija prešla drugoj, dok Telekom istovremeno širi svoj medijski portfolio.
„Sada je situacija drugačija: prodajom medija koji su bili u vlasništvu Junajted grupe jednoj kompaniji a distribucije interneta drugoj, Telekom je došao u privilegovanu poziciju u kakvoj je od 2014 – 2023. godine bio vlasnik televizija i drugih medija u portfoliju Junajted medije. Dakle, prava je prilika da se ovo ispravi“, navodi Brajović.
Prema njegovom mišljenju, upravo sada postoji prilika da se pitanje odnosa distributera i vlasnika medija ponovo reguliše.
„Dakle, prava je prilika da se ovo ispravi“, zaključuje on.
„Dozvolili smo previsok nivo medijske koncentracije“
Osim pitanja odnosa distributera i medija, Brajović upozorava i na širi problem – nivo medijske koncentracije koji postojeći propisi dozvoljavaju.
„Kada pitate za medijski pluralizam, pragovi medijske koncentracije dozvoljavaju posedovanje velikog broja medija i to je, nažalost, još jedna posledica prihvatanja saveta iz Brisela i Beča, još 2009. godine, u vreme velike ekonomske krize, koje smo tada oberučke prihvatili“, kaže generalni sekretar UNS-a.
Prema njegovom mišljenju, postojeće pragove trebalo bi menjati.
„Pragove vlasništva treba podizati. To je sada đavolski težak posao jer smo dozvolili previsok nivo medijske koncentracije“, zaključuje Brajović.
Medijski amandmani umiru u skupštinskom mraku: Noćno zasedanje Odbora, u četiri čina
Snaga dobre priče: O mitologiji medija
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.