
Karikaturista Predrag Koraksić Koraks preminuo je iznenada u subotu u 93. godini života.

Obrazovanje nije samo pitanje nastavnih programa, diploma ili institucija, već pitanje mladih ljudi, njihove slobode mišljenja i njihove šanse da ostanu, rade i stvaraju u svojoj zemlji“, navodi se u obrazloženju nagrade „Doprinos godine Evropi“, čiji je ovogodišnji laureat TV voditelj, novinar i komičar Zoran Kesić.

Od novinara koji su odbili da rade pod pritiscima Viktora Orbana, borbe Džulijana Asanža i Vikiliksa da otkriju istinu, do priča o fotografiji, propagandi, manipulacijama. Kako se novinari bore za medijske slobode, ko kontroliše informacije, a ko i kako reguliše onlajn prostor, neke su od tema dokumentaraca na festivalu Beldocs

Tokom vikenda 18. i 19. aprila u Beogradu održana je druga radionica Škole digitalnog novinarstva, gde je desetoro polaznika jedanaeste generacije škole učilo o različitim aspektima istraživačkog novinarstva, uključujući i fekt-čeking i bezbednost na internetu. Usavršavali su veštine vođenja intervjua, debatovali o aktuelnim etičkim dilemama, kao i o građenju zajednice sa publikom.

Jedan od kolega, ujedno i glavni urednik portala koji vodi – za koji, verujem, nema ni prihoda za plate – bio je među najnapadanijima tokom prošle godine dok je izveštavao sa protesta. Ima propisanu opremu – i šlem i zaštitnike, možda i neku vrstu pancira – ali je ipak ostavio sledeću poruku na mreži X:

Više od trećine anketiranih novinarki i novinara u Srbiji, tačnije 37,1 odsto, ima dijagnostikovan mentalni poremaćaj ili doživljava mentalne smetnje, što više nego duplo prevazilazi procenat zastupljenosti mentalnih poremećaja u opštoj populaciji, koji iznosi oko 15 odsto, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“, koju su izradili Jovana Gligorijević, Tamara Džamonja Ignjatović, Branko Čečen, Veran Matić i Miroslav Janković uz podršku Misije OEBS u Srbiji.

Proteklog vikenda u Beogradu otvorena je jedanaesta po redu Škola digitalnog novinarstva, koja je time i zvanično ukročila u drugu deceniju svog postojanja. Desetoro mladih novinarki i novinara iz Beograda, Novog Sada, Subotice i Raške će naredna tri meseca učiti o digitalnom i analitičkom novinarstvu, istraživačkim tehnikama, novinarskoj etici, povezivanju sa publikom i pravljenju multimedijalnih sadržaja, ali se i družiti i povezivati sa svojim kolegama.
Prema Izveštaju o potrebama korisnika medijskih usluga u Srbiji, koje je sprovedeno u saradnji sa REM-om, a kada je reč o preferenciji građana u pogledu korišćenja medijskih platformi i izvora informacija, 10 odsto ispitanika navelo je informativni kanal N1. Takođe, na pitanje da li postoji medij koji u potpunosti zadovoljava njihova interesovanja, 10 odsto je odgovorilo - N1.

Australija je u prvih mesec dana primene zabrane društvenih mreža za korisnike mlađe od 16 godina deaktivirala oko 4,7 miliona naloga, što predstavlja prvi globalni pokušaj regulacije digitalnog pristupa deci. Slične mere najavile su Francuska, Danska, Grčka, Portugal, Španija i Slovenija. U tom kontekstu postavlja se i pitanje: da li Srbija uopšte može i treba li da ograniči pristup društvenim mrežama tinejdžerima i da li bi takva zabrana bila realno sprovodiva i društveno opravdana.