
Među prorežimskim medijima nema ni jednog koji uživa većinsko pozitivno poverenje, dok mediji kritični prema vlasti uglavnom uživaju visoko poverenje.
Atila Marton imenovan je za vršioca dužnosti glavnog urednika Drugog programa Televizije Vojvodine, dok je koleginica Andrea Juhas imenovana za vršioca dužnosti glavnog urednika Drugog programa Radija, potvrdio je UNS-u generalni direktor Radio-televizije Vojvodine (RTV) Goran Karadžić.

Dok Telekom Srbija širi svoj medijski portfolio, generalni sekretar UNS-a Nino Brajović kaže da problem koncentracije medijskog vlasništva nije nastao juče. Prema njegovim rečima, koreni sadašnje situacije sežu do medijske reforme iz 2014. godine, dok su promene na tržištu danas dovele Telekom u poziciju koju je ranije, po njegovim rečima, imao sistem United Group.

Srpski lokalni mediji na Kosovu suočavaju se sa sve ozbiljnijom finansijskom neizvesnošću. Bez razvijenog tržišta, sa malo mogućnosti za prihod od oglašavanja i uz sve teže dostupno projektno finansiranje, pojedine redakcije već su morale da smanje broj zaposlenih i obim programa, dok neke upozoravaju da bi bez nove podrške mogle biti ugašene, prenosi Medija centar.

Međunarodna federacija novinara (IFJ) i Evropska federacija novinara (EFJ) pridružuju se svojoj članici, Nezavisnom udruženju novinara Srbije (NUNS), u izražavanju zabrinutosti zbog odgovora izvršnog direktora Alpac Capitala Pedra Vargasa Davida ministru informisanja i telekomunikacija Borisu Bratini. Umesto da ublaži zabrinutost zaposlenih u vezi sa budućnošću medija u okviru Adria News Networka (ANN), formulacije iz odgovora otvaraju dodatna pitanja o pristupu novog vlasnika uređivačkim politikama redakcija.

Pismo ministra informisanja Borisa Bratine i odgovor Pedra Vargasa Davida, izvršnog direktora Alpaca Capitala, pojačali su zabrinutost o budućem položaju televizija N1 i Nova S nakon njihovog preuzimanja u okviru Adria News Networka. Bratina je od novog vlasnika zatražio da te televizije, po završetku procesa preuzimanja, registruje kod srpskog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), uz kritike na račun njihove dosadašnje uređivačke politike.
Na jučeračnjoj naslovnoj strani Alo-a našle su se dve vesti o požarima, objavljene neposredno nakon što je tužilaštvo ove subote najavilo identifikaciju i procesuiranje onih koji šire lažne vesti o požarima. U jednoj se tvrdi da je sa Kosova ispaljena „vatrena lopta” koja je trebalo da izazove požar u centralnoj Srbiji, iako za to nema jasnog dokaza, a Kosovska policija je te navode negirala. U drugoj je Aleksandar Vučić, tokom obilaska Deliblatske peščare, pokazivao „ŠOK dokument”, odnosno opozicioni amandman iz 2023. godine, kao dokaz da su poslanici hteli da vatrogascima ukinu novac.

Bilo da su u pitanju nedelje ili meseci, izbori dolaze, a sa njima i novi izazovi po slobodno informisanje. Dok su nadzor nad televizijskim frekvencijama i uređivačkim politikama tradicionalnih medija posao regulatornih tela i medijskih udruženja, onlajn prostor traži sasvim drugu vrstu pažnje jer se tu ne kontroliše (samo) sadržaj, već sama mogućnost da poruka stigne do primaoca

Mondo je u tekstu o svetskoj mapi akademskih sloboda za 2025. godinu izdvojio zemlje sa najboljim i najgorim rezultatima, ali Srbiju nije ni pomenuo. A upravo je Srbija za samo godinu dana zabeležila ozbiljan pad – indeks akademskih sloboda pao je sa 0,77 na 0,60, najviše zbog pogoršanja integriteta kampusa i univerzitetske autonomije. Tome su prethodili meseci studentskih blokada, napada i pritisaka na profesore i studente, dok su ove godine trend nastavio, te su pojedini akademski radnici koji su javno podržavali proteste ostali i bez posla.

Kako da budete sigurni da je tekst koji čitate ili televizijski prilog koji gledate uopšte napravio čovek? U Evropskoj uniji to više ne sme da bude nagađanje - mediji, su, između ostalih, obavezni da sav veštački generisan sadržaj jasno označe. U Srbiji je zakon koji će regulisati veštačku inteligenciju tek u pripremi.