19. sep 2022.

Europska komisija predložila akt o slobodi medija

Europska komisija predložila je u petak Akt o slobodi medija s ciljem zaštite pluralizma medija i neovisnosti i kako bi se spriječila pretjerana vlasnička koncentracija, osigurala transparentnost vlasništva i stabilno financiranje javnih medija, koji ne smiju postati propagandni kanali.

Foto: Evropska komisija

Komisija je predložila uredbu koja sadrži skup pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija u EU-u. Predložena uredba uključuje, među ostalim, zaštitne mjere protiv političkog upletanja u uredničke odluke i protiv nadzora. Stavlja naglasak na neovisnost i stabilno financiranje medijskih javnih servisa, kao i na transparentnost vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja. Također se predlažu mjere za zaštitu neovisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Prijedlog uredbe bavi se i pitanjem medijskih koncentracija te se predlaže osnutak novog neovisnog Europskog odbora za medijske usluge, koji bi se sastojao od nacionalnih medijskih tijela.

“Posljednjih godina vidjeli smo različite oblike pritiska na medije i sada je vrijeme za djelovanje. Moramo uspostaviti jasna načela: nijedan novinar ne smije biti špijuniran zbog svog posla, nijedan javni medij ne smije se pretvoriti u propagandni kanal”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnosti Vera Jourova. “Ono što danas predlažemo prvi put jest: zajedničke zaštitne mjere za zaštitu slobode medija i pluralizma u EU-u”, istaknula je Jourova. Europski akt o slobodi medija treba osigurati da javni i privatni mediji mogu lakše prekogranično djelovati na unutarnjem tržištu EU-a bez nepotrebnog pritiska i uzimajući u obzir digitalnu transformaciju medijskog prostora.

Zakonom su obuhvaćena sljedeća područja: zaštita uredničke neovisnosti, zabrana upotrebe špijunskog softvera protiv medija, neovisnost javnih medija, testovi medijskog pluralizma, transparentno državno oglašavanje, zaštita medijskog sadržaja na internetu i pravo novog korisnika da prilagodi svoju medijsku ponudu. Uredba će zahtijevati od država članica da poštuju učinkovitu uredničku slobodu pružatelja medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora. Osim toga, pružatelji medijskih usluga morat će javnom objavom takvih informacija osigurati transparentnost vlasništva te poduzeti mjere u cilju jamčenja neovisnosti pojedinačnih uredničkih odluka. Uredba zabranjuje korištenje špijunskih softvera protiv novinara i njihovih obitelji. Prijedlog uredbe predviđa mali broj iznimki od pravila o zabrani špijunskih softvera na temelju odredbi o nacionalnoj sigurnosti u slučajevima istrage zločina poput terorizma, zlouporabe djeteta ili ubojstva.

Novinar koji je predmet praćenja mora imati pravo na učinkovitu sudsku zaštitu neovisnog suda u svojoj državi. Države članice morat će osnovati neovisno tijelo koje će rješavati pritužbe novinara u pogledu korištenja takvih softvera protiv njih. Ta će tijela morati u roku od tri mjeseca od podnošenja pritužbe morati objaviti mišljenje o tome je li mjera poduzeta u skladu s odredbama Akta o slobodi medija. Ondje gdje postoje javni medijski servisi, njihovo financiranje mora biti odgovarajuće i stabilno, kako bi se osigurala urednička neovisnost. Čelnici i upravni odbor javnih servisa morat će se imenovati na transparentan, otvoren i nediskriminirajući način. Pružatelji javnih medijskih usluga dužni su pružati mnoštvo informacija i mišljenja, na nepristran način, u skladu sa svojom misijom javne službe, navodi Komisija.

Komisija ne ulazi u to kako će države članice osigurati stabilno financiranje, obveznom pretplatom koju građani izravno plaćaju ili iz proračuna, to treba biti njihov izbor, a ono što je bitno jest da financiranje bude stabilno i održivo, kaže Jourova. Države članice morat će raditi procjene utjecaja koncentracije medija na pluralizam i uredničku neovisnost.

Također se traži “transparentna i nediskriminacijska” raspodjela državnih oglasa u medijima. Državno oglašavanja veliki je izvor prihoda za medijski sektor stoga je potrebno osigurati da svi sudionici na medijskom tržištu budu pravedno tretirani pri raspodjeli tih oglasa. Vlasti će morati objavljivati iznose koji su potrošeni na oglašavanje i koji su mediji dobili oglase.

Konačna odluka o ovom prijedlogu je na Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu. Kada se usvoji, uredba će se izravno primjenjivati u državama članicama.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend