![](https://www.cenzolovka.rs/wp-content/uploads/2022/10/tradicionalni-mediji-poverenje-novine.jpg)
„Srbija kao rudarska kolonija Zapada?“, naslovio je Tomas Roser, dopisnik bečkog Presea iz Srbije, izveštaj o reakcijama koje su usledile posle potpisivanja Memoranduma o strateškim sirovinama između Evropske unije i Srbije.
Prema Zakonu o javnom informisnaju i medijima (ZJIM), svako lice koje je lično povređeno objavljivanjem neke informacije, odnosno zapisa, ima pravo na podnošenje tužbe. Problem nastaje kada se ovo pravo zloupotrebljava, te se mediji zatrpavaju tužbama koje za cilj nemaju zaštitu nekog prava već da zastraše tuženog, što za posledicu može imati cenzuru ili autocenzuru, pa čak i gašenje medija. Međunarodne medijske i novinarske organizacije ovu pojavu definišu kao „strateške tužbe protiv učešća javnosti“, odnosno, SLAPP, ali taj termin u Srbiji još uvek nije zvanično prihvaćen. Savet Evrope i Evropski parlament usvojili su regulativu koja treba da spreči SLAPP tužbe, a od država članica očekuje se da je implementiraju u svoje zakonodavstvo.
Stanje medijskog pluralizma u Srbiji i dalje nosi oznaku visikog rizika (tri od četiri parametra) i nije se popravilo, iako su u proteklom period doneti novi Zakon o javnom informisanju i medijima kao i novi Zakon o elektronskim medijima koji su trebali da urede ovu oblast, pokazuje najnoviji “Monitor medijskog pluralizma u digitalnoj eri” koji su objavili Evropski univerzitetski institute, Centar za napredne studije Robert Šuman i Centar za medijski pluralizam i slobodu medija.
Dok traži podršku Rima za drugi mandat na čelu Evropske komisije, Ursula fon der Lajen pokušava da uspori zvanični izveštaj EU u kome se Italija kritikuje zbog narušavanja medijskih sloboda.
Evropska unija osudila je "potpuno neosnovanu odluku" ruskih vlasti da blokiraju pristup više od 80 evropskih medija u Rusiji, saopštio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozep Borel.
Savet Evropske unije potvrdio je Akt o veštačkoj inteligenciji, prvi takav zakon u svetu koji može postaviti globalni standard za regulaciju veštačke inteligencije (AI).
Svaka treća osoba danas izbjegava vijesti. Novija istraživanja pokazuju da se oni koji vijesti prate onlajn više oslonjaju na sistem preporučivanja TikToka, Snepčeta i Instagrama, mreža kojima dominiraju influenseri i poznate ličnosti, nego Fejsbuka ili Tvitera. Medijsko okruženje je mobilno, digitalno i platformsko pa se publika informiše drugačije. Povjerenje u medije i dalje nezaustavljivo pada, a uslovi i modeli poslovanja radikalno se mijenjaju. Izgleda da je jedina konstanta digitalnog svijeta promjena.
7. maja stupio je na snagu novi Evropski akt o slobodi medija (EMFA). Njegova sukcesivna primena počinje za šest meseci, a do pune primene proći će još dve godine.
Analiza 50 snimaka sa Jutjub kanala proruskog Glasa Evrope (Voice of Europe), koju je uradio briselski portal Politiko, otkrila je da je 16 evroposlanika iz redova ekstremne desnice učestvovalo u debatama ili dalo intervjue za taj medij.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji, ambasador Emanuele Žofre uputio je pismo podrške predsednici Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Ani Lalić i programskom direktoru tog udruženja, univerzitetskom profesoru Dinku Gruhonjiću, saopštilo je to udruženje.
Europska federacija novinara (EFJ) i 38 drugih organizacija za slobodu medija i civilnog društva poziva Europsku komisiju da ojača svoje peto godišnje izvješće o vladavini prava , koje ocjenjuje slobodu medija u državama članicama Europske unije.
Akt o veštačkoj inteligenciji (AI Act) koji će se direktno primenjivati u svim članicama Evropske unije, usvojen je u sredu, 13. marta, ogromnom većinom glasova poslanika Evropskog parlamenta. Na jednoj od poslednjih sesija pred izlazak građana Unije na izbore u junu, za usvajanje regulative glasalo je 523 evroparlamentaraca (od 618 prisutnih), protiv je bilo 46, a uzdržanih 49. Evropski parlament ima 705 poslanika.
Savet EU 19. marta je usvojio zakon o zaštiti ljudi koji govore o stvarima od javnog interesa od uvredljivih tužbi koje imaju za cilj da ih ućutkaju.
Sledeća Evropska komisija treba da ima portfolio za borbu protiv dezinfromacija pošto ih ruski predsednik Vladimir Putin koristi kao oružje za slabljenje demokratije podsticanjem nepoverenja u EU, smatra rumunski evroposlanik Eugen Tomak.
Evropska unija je osudila odluku Rusije da proglasi RSE, programa koji finansiraju SAD, za "nepoželjnu organizaciju", saopštio je danas portparol EU Peter Stano.
Dezinformacioni napadi tokom 2023. bili su usmereni na evropsku demokratiju, ali i na medije i LGBTQ+ organizacije, i uključivali su zlonamernu manipulaciju slikama i glasovima poznatih ličnosti kao što su Margot Robi i Nikolas Kejdž, zaključuje se u izveštaju EU, prenosi Gardijan.