Tokom pandemije, mnogi medijski radnici su bili na prvoj „liniji borbe“, pružajući tačno, naučno zasnovano izveštavanje kako bi informisali donosioce odluka i spasili živote, navodi se u saopštenju generalnog sekretara.
Novinari koji pokrivaju oblast klime, biodiverziteta i zagađenja uspeli su da skrenu pažnju svetske javnosti na ovu planetarnu krizu.
Međutim, prema rečima Gutereša, „pretnje slobodi novinara i medijskih radnika rastu iz dana u dan“.
„Od globalnog zdravlja do klimatske krize, korupcije i kršenja ljudskih prava, suočavaju se sa povećanom politizacijom svog rada i pokušajima da ih ućutkaju sa više strana“, naveo je Gutereš.
Digitalna tehnologija je demokratizovala pristup informacijama, ali je stvorila i ozbiljne izazove.
„Digitalna tehnologija čini cenzuru još lakšom. Mnogi novinari i urednici širom sveta su u stalnom riziku da njihovi programi i izveštaji budu uklonjeni sa mreže“.
Metode i alati se menjaju, kako je naveo generalni sekretar UN, ali cilj diskreditacije medija i prikrivanja istine ostaje isti kao i uvek.
Na Dan slobode medija, Gutereš je uputio apel vladama, medijskim organizacijama i tehnološkim kompanijama u svetu da podrže ključne napore medija u razotkrivanju laži i izgradnji jakih, otpornih institucija i društava.
Svetski dan slobode medija 3. maj ustanovljen je odlukom Generalne skupštine UN, kako bi se podsetile vlade država da su dužne da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.