01. avg 2021.

Kako je italijanska televizija napravila Italijane: Mama RAI i njena deca

Od svog nastanka 1954. godine, italijanska televizija je bukvalno školovala Italijane, zabavljala ih i pripremala za moderna vremena, tržišnu privredu, potrošačko društvo. Imala je, naravno, i političku ulogu. Krilatica Masima D’Azelja „Stvorili smo Italiju, a sada stvorimo Italijane” bila je samo efektan slogan sve do pojave „čarobne kutije“

„Mama RAI“ – u tom nadimku Italijanske radio-televizije sažima se odgovor šta su televizija i RAI značili za Italiju. Sve do pojave „čarobne kutije“ krilatica Masima D’Azelja „Stvorili smo Italiju, a sada stvorimo Italijane“ bila je samo efektan slogan, uprkos ujedinjenoj kraljevini, školama, novinama, radiju, knjigama, dva svetska rata i fašističkoj diktaturi Benita Musolinija.

Kada se 1954. televizija „ukazala“ južno od Alpa dve trećine građana nije govorilo italijanski jezik, dok je književni italijanski govorilo tek deset odsto stanovništva. Nije preterano reći da se sve do pojave televizije Italijani nisu međusobno razumeli. Dijalekti i narečja na Apeninskom poluostrvu imaju duboke korene a međusobno se toliko razlikuju da isključuju mogućnost sporazumevanja.

Televizija je imala veoma edukativan karakter. U trenutku nastanka RAI-ja, u Italiji je od 47 miliona stanovnika samo 34 hiljade imalo fakultetsku diplomu, a malo manje od četiri miliona srednje obrazovanje. Polovina stanovništva je završila samo osnovnu školu, 13 miliona je bilo bez ikakve diplome a nepismenih je bilo sedam miliona.

RAI je bukvalno školovala  Italijane, ali ih je i zabavljala i pripremala za moderna vremena, tržišnu privredu, potrošačko društvo. Imala je, naravno, i političku ulogu. Italija je bila granična zemlja između demokratskog zapadnog  i istočnog komunističkog bloka, prva s druge strane „jastuka“ koji su predstavljale Jugoslavija i Austrija.

Američki san u Italiji

Za razliku od drugih zapadnoevropskih televizija koje su svoj uzor imale u BBC-ju, RAI je od starta bila pod američkim uticajem, naravno prilagođena evropskim i lokalnim prilikama. Veliku ulogu je odigrala američka ambasadorka u posleratnom periodu u Rimu Kler But Lus.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend