Iako je reč o najmanjem broju ubijenih novinara i medijskih radnika u više od deset godina, Unesko navodi da je nekažnjivost za te zločine i dalje „alarmantno rasprostranjena“, prenosi briselski portal Politiko.
Od svih ubistava novinara od 2006. godine 87 odsto je nerazjašnjeno.
Drugi oblici nasilja, poput zatvaranja, fizičkih napada i zastrašivanja, predstavljaju dodatnu pretnju za novinare širom sveta, navodi Unesko.
Generalna direktorka Uneska Odre Azule (Audrey Azoulay) rekla je da je u 2021. godini „ponovo previše novinara platilo cenu za iznošenje istine na videlo“.
„Svetu su više nego ikad potrebne nezavisne informacije zasnovane na činjenicama. Moramo učiniti više kako bismo osigurali da oni koji neumorno rade na tome mogu to da čine bez straha“, kazala je Odre Azule.
Za novinare su u 2021. naročito bila opasna dva regiona, gde je zabeležen najveći broj ubistava.
Opservatorija Uneska je zabeležila i dva ubistva u Evropskoj uniji. U Atini je u aprilu ubijen grčki novinar Jorgos Karaivaz, a u Amsterdamu u julu holandski novinar Peter de Vris.
Unesko ukazuje i da se novinarke suočavaju sa „šokantnom rasprostranjenošću“ uznemiravanja na internetu.
Novinarki KRIK-a otet telefon kojim je slikala Vučićevog sina u društvu huligana, policija se povukla
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.