
Umesto 299 dinara mesečnu taksu za Radio televiziju Srbije i Radio televiziju Vojvodine plaćaćemo 349 dinara, stoji predlogu izmena zakona koji je 4. jula usvojila Vlada Srbije.
„Kolumnista i urednik Filip Rodić novinarsku karijeru gradio je u najuticajnijim medijima – u nedeljnicima NIN i ‘Pečat’, dnevnim listovima ‘Večernje novosti’ i ‘Borba’, agencijama Tanjug i Beta, stranim medijskim kućama Frans pres i RT“, piše u biografji novinara koga je REM imenovao za novog člana Upravnog odbora RTS-a.

Javni servis primarno usmeren na predsednika, vladu i vladajuću stranku. Tako su i domaći i strani posmatrači videli poziciju RTS-a u predizbornoj kampanji. "Viđenje" vlasti potpuno je drugačije. Nezadovoljni radom RTS-a, predsednica Skupštine od ODIHR-a će tražiti dodatna pojašnjenja, a predsednik države "ljut", već drugi put u nedelju dana. Toliko ljut da preti prekidom pojavljivanja na javnom servisu.

Bitke oko političkog uticaja na javne servise postale šire se Evropskom unijom, od Nemačke, Italije, Švedske i Grčke do Poljske, Slovačke i Mađarske. Uz to, javni servisi se suočavaju sa mnogo više problema nego što su to politički pritisci. Kako ukazuju analize Rojtersovog instituta za studije novinarstva, njihova publika se u dobrom delu svela na stanovništvo starije od 60 godina, uglavnom obrazovanije i politički raznolikih opredeljenja. Kao rezultat toga, JMS u mnogim zemljama ne uspevaju da ostvare propisanu ambiciju da budu univerzalni servisi vesti. Naročito to ne uspevaju u onlajn sredini, rizikujući da postanu irelevantni.

Rubrika „Pitanje jutra“ u okviru emisije „Uhvati dan“ na Radio Beogradu 1 ukinuta je nakon što se uključio slušalac koji je kritikovao predsednika Srbije Aleksandra Vučića, saznaje Danas. Nakon toga, prema informacijama do kojih smo došli, urednicima su u potpunosti oduzete uređivačke nadležnosti, te prebačene na direktora Milana Nedića. Ipak, pomenute navode RTS je negirao za Danas.

Najviše sporazuma o razumevanju tokom posete kineskog predsednika Sija Đinpinga Beogradu potpisano je u medijskoj sferi, ali potpisnici odbijaju da ih stave na uvid javnosti. Izveštaji najvećih srpskih medija i javnog servisa o poseti podsećali na socijalističku propagandu, bez ijedne kritičke reči o zemlji poznatoj kao najveći zatvor za novinare i u kojoj je cenzura Komunističke partije potpuna

Analizirajući debatne emisije na Radio-televiziji Srbije, Demostat je došao do zaključka da ove emisije nisu deo stalne programske šeme, već se emituju „ad hok“. Na ovaj način Javni servis pokušava da stvori privid postojanja debate i dijaloga političkih neistomišljenika. Ovakve debate predstavljaju „fasadu“ iza koje se krije nepostojanje pluralizma mišljenja i ravnomerne zastupljenosti svih relevantnih političkih aktera (i vlasti i opozicije).
Emitovanje prvog polufinala Evrovizije prekinuto je na RTS1 zbog prenosa dočeka predsednika Kine Si Đinpinga, i prebačeno je na drugi kanal javnog servisa.

„Poginule kolege novinari su se svojim životom i svojom smrću upisali u naše redove i oni nisu samo novinari Kine, oni su i naši novinari“, rekla je novinarka RTS-a i članica Uprave UNS-a Olivera Kovačević na mestu gde je na današnji dan pre 25 godina, u NATO bombarodvanju SR Jugoslavije srušena Ambasada Kine, kada je poginulo troje kineskih novinara.
Dobila je Srbija novu vladu i istovremeno još jednu potvrdu ko stvarno vlada državom. Ako je neko pomislio da će se na televiziji javnog servisa to veče pojaviti novi predsednik vlade ili možda jedan od nekoliko zamenika, taj ne poznaje Srbiju. Vođa mora da objasni sve, jer se sve dešava po njegovoj volji.
Odgovor RTS-a i RTV-a pokazuje da se javni servisi boje javnog dijaloga i sučeljavanja sa bilo kojim ko ima kritički odnos prema njihovom radu, smatra redovni profesor Fakulteta političkih nauka Rade Veljanovski i dodaje da je kasno za konstruktivne razgovore neposredno pred izbore.