
Nalog Grok, četbot veštačke inteligencije platforme Iks milijardera Ilona Maska, neće moći više da menja slike tako da prikazuju oskudno odevene stvarne ljude na mestima gde je to nelegalno, objavila je mreža Iks.

Alat veštačke inteligencije društvene mreže X, "Grok“, nedeljama unazad koristi se za masovno generisanje slika polugolih žena i dece, bez njihove saglasnosti. Najčešće je korišćen zahtev „put her in bikini”, odnosno „stavi je u bikini“, zbog čega je Evropska komisija još 5. januara saopštila da su ovakve fotografije nezakonite, dok je britanski nadzorni organ Ofkom pokrenuo istragu o Ilonu Masku. Istraživačka novinarka Anđela Milivojević potvrdila je u razgovoru za N1 da postoji mogućnost da mreža X bude potpuno zabranjena u Velikoj Britaniji i da kompanija zbog zloupotreba plati milionsku kaznu.
Neovlašćeno deljenje intimnih sadržaja je vrsta nasilja koju krivični zakon Srbije ne prepoznaje kao posebno krivično delo, pa ga sudovi procesuiraju kao polno uznemiravanje, pornografiju ili neovlašćeno objavljivanje tuđih sadržaja, proganjanja ili prinude.

Viši sud u Beogradu zabranio je Željku Mitroviću i PINK Media Group da snimak napravljen uz pomoć veštačke intelignecije, takozvani "deepfake", koji sadrži lažnu audio i video obradu lika i dela predsednika Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa, emituju u TV programu, repriziraju ili na bilo koji drugi način učine dostupnim gledaocima televizije.
Osvetnička pornografija je u Srbiji i našem regionu postala sistemska i model ponašanja, ona je kod određenog dela ljudi postala novi oblik kontrole koji je rodno zasnovan

Dok je istraživala onlajn zlostavljanje žena uz pomoć dipfejk snimaka i fotografija, novinarka Kejti Njuman otkrila da je neko uz pomoć veštačke inteligencije napravio porno snimak sa njenim likom. * Povećana je upotreba dipfejk tehnologije kako bi se ponizile i ućutkale novinarke, otkriva Koalicija za žene u novinarstvu. * U Srbiji dipfejk pornografija nije zabranjena zakonom
Dok se većina medijskog izveštavanja o lažnim video snimcima i dipfejku fokusira na moguće užasne scenarije njihovog korišćenja u SAD ili drugim zapadnim zemljama, zapravo bi takve lažne vesti mogle da izazovu najveći haos u zemljama u razvoju, koje su često dom krhkih vlada i nedovoljno digitalno pismenih građana.