
Uoči Svetskog dana slobode medija, Evropska federacija novinara (EFJ) objavila je izveštaj misije Media Freedom Rapid Response (MFRR), koji sadrži, kako navode, alarmantne nalaze o pogoršanju stanja slobode medija u Srbiji.
Ako Evropska unija želi da utiče na autokrate u zemljama kandidatima za članstvo, mora da uspostavi snažnu kulturu nezavisnih medija unutar sopstvenih granica, objavio je briselski portal Politiko u analizi stanja medijskih sloboda. Portal navodi da španski premijer kao da je svoju strategiju uticaja na medije prepisao iz priručnika srpskog predsednika Aleksandra Vučića.

Predstavnik organizacije Article 19 David Diaz je zatražio danas od Evropske unije da jasno kaže vlastima u Srbiji da će se pregovori o Poglavlju 23, o vladavini prava i ljudaskim pravima u Srbiji zamrznuti ukoliko vlast ne prekine sa praksom targetiranja, medija, novinara i nevladinih organizacija.

MFRR je tokom 2024. godine zabeležio 83 upozorenja koja su uključivala 117 osoba ili entiteta povezanih sa medijima u Srbiji, piše u godišnjem Monitoring izveštaju u kome se analizira stanje slobode štampe u 35 evropskih zemalja, uključujući 27 država članica EU i devet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u EU.

Reporteri oštro osuđuju upornu neaktivnost Evropske komisije i pozivaju je da zaustavi urušavanje medijskih sloboda. U delu koji se tiče Srbije, kažu da je Regulatorno telo za elektronske medije samo formalno nezavisno, da je u stvari pod političkom kontrolom i nesposobno da se bori protiv propagande srpskih vlasti i Rusije

“I logično je da ćemo mi (Srpska napredna stranka) imati presudan uticaj i tako će biti dok je sveta i veka. Jednog dana kada vi na izborima osvojite vlast, opet ćete vi imati presudan uticaj na izbor članova Saveta REM-a i na rad Saveta REM-a”, poručio je Dušan Marić, poslanik SNS-a tokom konačno održane sednice skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje sa dnevnim redom razmatranja kandidata za sastav Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.

Reporteri bez granica (RSF) pozvali su danas Evropsku uniju (EU) i njene članice, povodom samita EU i Zapadnog Balkana u Briselu, da zatraže od zemalja kandidata da unaprede zakonodavstvo i podstaknu slobodan, nezavisan i pluralistički medijski pejzaž, s obzirom da je sloboda medija u svih šest zemalja pogoršana, posebno u Srbiji i Albaniji.

Umesto da javno osude pretnje i napade na novinare i novinarke, javni funkcioneri na Zapadnom Balkanu se uključuju u kampanje blaćenja i na taj način stvaraju atmosferu linča i ohrabruju dalje onlajn pretnje koje su najzastupljeniji vid pritiska na novinare i novinarke, saopštila je mreža Sejf džurnalists.
Koalicija međunarodnih organizacija za slobodu štampe, slobodu izražavanja i novinarske organizacije sprovela je misiju solidarnosti i utvrđivanja činjenica u Slovačkoj 25. i 26. novembra kako bi procenila stanje slobode štampe u zemlji usred smanjenja demokratskih sloboda. Misiju je vodio Međunarodni institut za štampu (IPI), a pridružili su joj se ARTICLE 19 Europe, Evropska federacija novinara (EFJ) i Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF).

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija apeluje i poziva novinarska udruženja, kao i sve relevantne međunarodne institucije prisutne na području AP Kosovo i Metohija da odlučno i brzo reaguju povodom jučerašnjeg hapšenja g. Dušana Milanovića iz Leposavića, osnivača informativnog portala ,,Kosovo Onlajn”.
Prema redovnom izveštaju Fridom Hausa, sloboda interneta u Srbiji nastavila je da opada tokom 2024. godine. Iako Srbija ima visok nivo pristupa internetu, ograničeno blokiranje veb stranica i snažnu ustavnu zaštitu za novinare, padu slobode interneta u Srbiji doprinose sve dominantnija pozicija državnog Telekoma Srbije na oba tržišta telekomunikacija, provladini novinski sajtovi i trolovi koji učestvuju u kampanjama dezinformisanja, kao i SLAPP tužbe usmerene ka istraživačkim novinarima/kama, navodi se u izveštaju. Najviše ocene Srbija je dobila na kriterijumima koji analiziraju neograničen pristup internetu, tehničku ili zakonsku kontrolu internet infrastrukture od strane Vlade, postojanje regulatornih tela koja nadgledaju rad provajdera i obezbeđuju slobodno, pošteno i nezavisno okruženje.

Grčke vlasti 2. novembra 2024. godine neopravdano su zadržavale albanske novinarke (Fjorelu Beleši i Elju Zotka) i snimateljske ekipe A2 CNN i TV Klan više od četiri sata na graničnom prelazu Kapštica. Novinarske ekipe su putovale u Solun kako bi izveštavale o javnom događaju na kojem su učestvovali albanski premijer Edi Rama i albanska dijaspora. Uprkos tome što su posedovali validne akreditacije i poštovali zahteve grčkih vlasti — uključujući i diplomatsku notu albanskog Ministarstva za Evropu i spoljne poslove — pasoši novinara su privremeno oduzeti i zabranjen im je prelazak bez eksplicitnog odobrenja grčkog Ministarstva spoljnih poslova. Grčki službenici na granici dodatno su sputavali novinare, pokušavajući da ih spreče da dokumentuju situaciju izveštavanjem uživo na svojih telefona, te ometali da izveste o tom događaju u realnom vremenu.

Zamenica glavnog urednika FoNeta Tamara Skrozza istakla je u Iza vesti da "medijima nikad nije bilo dobro". "Jer naše političke elite nikad nisu znale, prave se da ne znaju šta je uloga medija. Ne znam kako im utuviti u glavu da mi nismo propagandna sredstva njihove političke mašinerije. Ne shvataju šta je uloga medija", kaže ona.
Evropski parlament ponovo je podržao nezavisne novinare i medije. U debati su se čule poruke da je ugroženo novinarstvo u EU i državama kandidatima za članstvo i da ga je potrebno zaštititi, kao jedan od ključnih stubova demokratije. O tome je evropski dopisnik N1 Nikola Radišić u Strazburu razgovarao sa austrijskim evroposlanikom Andreasom Šidereom.
Trend urušavanja medijskog pluralizma u savremenim evropskim državama najizraženiji u mešovitim režimima, odnosno u „takmičarskom autoritarizmu u našem regionu, uključujući i Srbiju“, ocenjeno je na predstavljanju knjige „Hibridni mediji i hibridni režimi“ autorke Irine Milutinović, više naučne saradnice Instituta za evropske studije.

Međunarodna misija za slobodu medija u Hrvatskoj istaknula je nekoliko značajnih problema u vezi s reformom zakona o medijima, transparentnošću državnog oglašavanja i sigurnošću novinara, uključujući SLAPP-ove. Iako su primijećene neke dobre inicijative, još je dalek put pred Hrvatskom da osigura slobodno i neovisno medijsko okruženje.