
Pojedini mediji bliski vlasti su u izveštavanju o tragediji u Novom Sadu, van konteksta prenosili izjave arhitekata i inženjera kako bi one odgovarale narativu režima da se nadstrešnica na Železničkoj stanici srušila jer je stara i dotrajala.
Imala je ova zemlja lidera koji je po potrebi bio sve, bravar, lekar, vidar i slobodni zidar, ali u naprednjačkoj eri te supermoći nisu retke nego su, naprotiv, nužne da bi se bilo šraf u režimu.
Uspon Narodne Republike Kine zasnovan je na spoljnopolitičkim inicijativama koje je ova država pokrenula u toku poslednje decenije, infrastrukturnim projektima koje sprovodi u širom sveta, političkoj saradnji sa istaknutim liderima na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou, ali i definisanjem narativa koji Kinu predstavljaju kao državu koja zastupa alternativne oblike saradnje na polju međunarodnih odnosa, potrebu za prekrajanjem globalnog sistema upravljanja i sistem vrednosti koji nije nužno u skladu sa dominantnim sistemom zapadnih liberalnih demokratija.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić je na sednici Skupštine Srbije, posle spiska sa imenima stručnjaka koji su podobni za gostovanje u prorežimskim medijima jer će braniti ideju rudnika litijuma, otkrila i način na koji su se pratili protesti u Srbiji. Kako se može videti iz prepiske koju je Tepić pokazala, novinarima su stizala uputstva da u masi protestanata nađu ljude koji psuju, bacaju đubre ili su na bilo koji način nasilni. Problem je u tome, što takve građane nisu mogli da nađu.
Evropski parlament ponovo je podržao nezavisne novinare i medije. U debati su se čule poruke da je ugroženo novinarstvo u EU i državama kandidatima za članstvo i da ga je potrebno zaštititi, kao jedan od ključnih stubova demokratije. O tome je evropski dopisnik N1 Nikola Radišić u Strazburu razgovarao sa austrijskim evroposlanikom Andreasom Šidereom.
Autoritarne države kao što su Rusija i Kina, a poslednjih godina i Iran, koriste tehnologiju i veštačku inteligenciju kako bi manipulisale demokratskim procesima, šireći ciljane dezinformacije, kojima se raspiruje nepoverenje u sistem ili određenog aktera, tvrdi se u izveštaju koji je pripremila služba Evropskog parlamenta za debatu o lažnim vestima, populizmu i dezinformacijama.

„Antisrbi”, „genocidaši”, „mrzitelji”, „rušitelji” i „idoli srpske opozicije”. Svi ti „srbomrsci”, odakle god da dolaze, u medijskim naslovima su na istom zadatku - „udaraju” na Vučića i Srbiju. Takve etikete dobijaju javne ličnosti, analitičari, opozicioni političari, mediji, akteri u regionu ili na Zapadu. Zasluže ih, kao po pravilu, zbog kritika na račun predsednika Vučića ili mišljenja koja odstupaju od njegove politike. I da bi im dodelili ulogu neprijatelja Srbije i „svega srpskog” mediji se služe manipulacijama - pristrasno tumače izjave političkih neistomišljenika vlasti i učitavaju im značenja kojima svaki negativan komentar predstavljaju kao mržnju i napad.
Mediji su prinuđrni da pronalaze alternativne načine finansiranja koji nisu zasnovani na tržišnim parametrima, izjavio je FoNetu predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Saša Mirković i ukazao da to ugrožava njihovu uređivačku politiku i otvara prostor za polarizaciju.
Za četiri dana (od 4. do 8. septembra), koliko je proveo u Podrinju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je uživo u TV programu 14 sati i 47 minuta, naveo je Istinomer.
Nakon što je predsednik Vučić u aprilu objavio da je u poslednjih 25 meseci napisano više od 10.000 tekstova protiv Srbije, iz Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju nedavno je stigla najava o formiranju timova širom sveta koji će reagovati na dezinformacije o Srbiji u stranim medijima. Na koji način će oni funkcionisati, koje zemlje imaju posebne institucije koje se bore protiv dezinformacija i da li će se domaći tim ugledati na one države koje ovu temu koriste za dodatnu cenzuru ili na one koje „samo” analiziraju strani uticaj?
Beloruski ministar komunikacija i informacionih tehnologija Konstantin Šulgan primio je delegaciju iz Srbije na čelu sa Dejanom Ristićem, ministrom informisanja i telekomunikacija, a na sastanku je bilo govora „o saradnji u oblasti digitalnog razvoja“.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštio je da su u dnevnicima televizija sa nacionalnim pokrivanjem najpozitivnije predstavljeni akteri iz Kine i Rusije, dok je Evropska unija (EU) daleko iza njih.

Broj atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića koje je ili on najavio u svojim obraćanjima ili su ih "otkrili" prorežimski mediji odavno je dvocifren. Predstavnici vlasti i sam predsednik Republike nikada svoje tvrdnje nisu potkrepili nekim dokazima, a kamoli da je podignuta i jedna jedina optužnica ili osuđen neki "zaverenik", a uskoro će osma godišnjica prvog "atentata" u Jajincima.

Direktor vladine Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon je najavio da će se formirati timovi za praćenje vesti o Srbiji u stranim medijima i reagovati na njih, što ukazuje mogućnost zloupotrebe ovakvih aktivnosti u propagandne svrhe vlasti, uz dodatno trošenje budžetskih sredstava za širenje partikularnih političkih stavova, smatraju sagovornici Danasa.

Ukupna publika na ovim kanalima doseže čak 15,7 miliona ljudi, dok se publikacije tj. objavljeni sadržaj pregleda gotovo 100 miliona puta dnevno. Upravo ovakav obim angažmana (popularno engagement -a), omogućava kanalima da efikasno šire dezinformacije i manipulišu javnim mnjenjem širom sveta. Meta su im auditorijum u Evropi, Americi, Aziji i Africi. Raznovrsnost jezika na kojima ovi kanali funkcionišu omogućava im maksimalan doseg i efikasno uticanje na globalno javno mnjenje.
Naša vlast je pronašla čarobno rešenje. Da bi se otuđila od Ustava, zakona, propisa i boljih običaja, ona je morala da se otuđi od stvarnosti. Ili da, barem, otuđi stvarnost od građana.