
Grupa građana "Eko straža" planira protest ispred zgrade RTS-a, gde će tražiti veću medijsku vidljivost i puštanje troje aktivista koji su suočeni sa krivičnim optužbama i pretnjama dugotrajnim kaznama.

Građani će pretplatu za RTS ubuduće plaćati 349 umesto 299 dinara mesečno, pa će javni medijski servis Srbije samo iz Niša uzimati oko 340.000 evra mesečno. Analitičari smatraju da Nišlije i drugi južnjaci zauzvrat ne dobijaju dovoljno informacija, da se jug neretko pominje samo u vremenskoj prognozi i da je za životni standard u tom delu zemlje i poskupljenje od 50 dinara ogroman namet.
Pošto se bave hajkom na novinare, televizije sa nacionalniom frekvencijom ne stižu da izveste o građanskim protestima zbog litijuma. Čak iako ste verni javnom servisu - pripadate većini koja pojma nema da su ikakvi protesti u toku.
Živimo u vremenu u kojem jedino informacije na društvenim mrežama vlast ne može da kontroliše, a sa druge strane "pušta" se puno informacija koje su netačne i mogu izazvati paniku u javnosti. Jako je važno znati šta je istina, a šta nije i ljudi u poslednje vreme to odlično prepoznaju, rekao je za N1 pravnik NUNS-a Rade Đurić.
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov izjavio je danas da će povećanje takse za Javne medijske servise pozitivno uticati na informisanje na jezicima nacionalnih manjina.

Većinom glasova članova Odbora za kulturu i informisanje danas je doneta odluka da se Narodnoj skupštini predloži amandman koji je podnela predsednica tog odbora Nevena Đurić, a koji je podržala Vlada Srbije, da se pretplata za RTS po novoj ceni od 349 dinara od građana počne naplaćivati od 1. avgusta.
Odbor za kulturu i informisanje u Skupštini Srbije usvojio je predlog izmene Zakona o naplati takse za javni servis koji predviđa povećanje televizijske pretplate za tričavih 50 dinara.

Na sednici Odbora za kulturu i informisanje u Skupštini Srbije usvojen je danas predlog izmene zakona o naplati takse za javni servis, koji predviđa povećanje mesečne pretplate na 349 dinara. Članovi opozicije su kritikovali donetu odluku, uz obrazloženje da RTS nije u funkciji informisanja građana već propagande režima Vučića.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštio je nakon jednoipogodišnjeg monitoringa Dnevnika 2 RTS-a, da je u centralnoj informativnoj emisiji javnog servisa predsednik države pozitivno predstavljen 87,9 odsto vremena, 11,4 neutralno, a kritike je bilo u tek 0,7 odsto vremena.

Rukovodstvo Radio-televizije Srbije potrošilo je prošle godine milione evra na projekte koji niti su bili planirani niti ih je Upravni odbor odobrio, pokazuje izveštaj o poslovanju javnog servisa. Projekte koje je planirao, RTS nije realizovao a onda je rukovodstvo na svoju ruku novac dodeljivalo – bez plana i zaobilazeći Upravni odbor – projektima koji nisu ušli u programski plan javnog servisa, otkriva Pištaljka.
„Kolumnista i urednik Filip Rodić novinarsku karijeru gradio je u najuticajnijim medijima – u nedeljnicima NIN i ‘Pečat’, dnevnim listovima ‘Večernje novosti’ i ‘Borba’, agencijama Tanjug i Beta, stranim medijskim kućama Frans pres i RT“, piše u biografji novinara koga je REM imenovao za novog člana Upravnog odbora RTS-a.

Javni servis primarno usmeren na predsednika, vladu i vladajuću stranku. Tako su i domaći i strani posmatrači videli poziciju RTS-a u predizbornoj kampanji. "Viđenje" vlasti potpuno je drugačije. Nezadovoljni radom RTS-a, predsednica Skupštine od ODIHR-a će tražiti dodatna pojašnjenja, a predsednik države "ljut", već drugi put u nedelju dana. Toliko ljut da preti prekidom pojavljivanja na javnom servisu.

Bitke oko političkog uticaja na javne servise postale šire se Evropskom unijom, od Nemačke, Italije, Švedske i Grčke do Poljske, Slovačke i Mađarske. Uz to, javni servisi se suočavaju sa mnogo više problema nego što su to politički pritisci. Kako ukazuju analize Rojtersovog instituta za studije novinarstva, njihova publika se u dobrom delu svela na stanovništvo starije od 60 godina, uglavnom obrazovanije i politički raznolikih opredeljenja. Kao rezultat toga, JMS u mnogim zemljama ne uspevaju da ostvare propisanu ambiciju da budu univerzalni servisi vesti. Naročito to ne uspevaju u onlajn sredini, rizikujući da postanu irelevantni.