
Amnesti Internešenel u svom blog postu od 28.02.2025. donosi nove informacije i dokaze o hakovanju mobilnog telefona studenta tokom njegovog privođenja u policijsku stanicu u Beogradu.

Deset dana nakon izveštaja BIRN-a i Amnestija o zloupotrebama špijunskih softvera protiv aktivista i novinara, jedan student postao je sledeća meta. Priveden u Sava centru i nestao iz javnosti na šest sati, u policijskoj stanici bio je izložen pritisku, dok su operativci, prema nalazima Amnestija, nasilno otključali njegov telefon, izvukli podatke i pokušali da instaliraju pojedine softvere

Istraga kompanije Cellebrite, koja ima pristup vlastitoj tehnologiji koja se koristi u Srbiji, potvrdila je nalaze Amnestija da je njihova oprema korišćena za špijuniranje mimo propisanih procedura i krivičnih istraga. Zabranili su Srbiji da koristi njihovu tehnologiju, objašnjava za Cenzolovku Jelena Sesar iz Amnesti internešenala, organizacije koja je otkrila da su tehnologiju zloupotrebili policija i BIA

Eksperti za bezbednost u Guglu su potvrdili naše nalaze i otkrili još jedan značajan broj uređaja koji su bili inficirani i s njih uklonili špijunski softver NoviSpy, kaže za Cenzolovku Jelena Sesar iz Amnesti internešenala, koja govori i o tome kako svaki vid protesta protiv vlasti kod nas izaziva nove mere represije

Javnost u Srbiji je i u 2024. godini bila svedok zabrinjavajućeg trenda curenja poverljivih podataka i špijuniranja novinara i aktivista, uz izostanak adekvatne reakcije nadležnih organa. Pored toga, došlo je do pravosnažne oslobađajuće presude za ubistvo Slavka Ćuruvije i smanjenja kazne za napad na novinara Milana Jovanovića, dok je državni Telekom najavio kupovinu tabloida Kurir. Istovremeno, novinari NIN-a su osnovali novi nedeljnik Radar, a SLAPP tužbe su nastavile da ugrožavaju slobodu medija.
Član Stalne radne grupe za bezbednost novinara Veran Matić izjavio je danas da je neophodna transparentna i brza istraga navoda o instaliranim špijunskim softverima u telefonima novinara i aktivista.
Share fondacija će sve prikupljene dokaze o prisluškivanju i špijuniranju novinara i aktivista, slučaj na koji je u izveštaju ukazao Amnesti, proslediti na više različitih nadležnih adresa. Filip Milošević iz te fondacije pojašnjava da je forenzička analiza uređaja koji su zaraženi, koji su bili kod novinara i aktivista, pokazala da je na njima korišćen izraelski softver Cellebrite da bi telefoni bili nasilno otključani, a onda i sa njih preuzeti svi podaci.

U utorak 24. decembra je u beogradskom Medija centru održana konferencija za medije na kojoj su predstavnici deset organizacija civilnog društva izneli ključne dokaze o prisilnom otključavanju i zaražavanju špijunskim softverom telefona novinara, aktivista i članova civilnog društva u Srbiji. Dušan Pokuševski iz Beogradskog centra za ljudska prava predstavio je preduzete korake i zahteve za pokretanje postupaka nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama i to:

Na inicijativu poslanika Vladimira Prebiliča, izvestioca Zelenih za Srbiju, 25 poslanika EU parlamenta uputilo je pismo Srbiji, nakon izveštaja Amnesti Internešenela o prisluškivanju aktivista i civilnog društva u Srbiji, u kom se kaže da digitalni nadzor mora odmah da prestane. „Kao kandidat za članstvo u EU, od Srbije se apsolutno očekuje da odmah prestane sa upotrebom svih špijunskih alata i zloupotrebom strane finansijske pomoći u ove svrhe“, poručili su evroposlanici.
Media Freedom Rapid Response (MFRR) i SafeJournalists mreža su izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog otkrića u forenzičkoj analizi Amnesti Internešenala, koja otkriva invazivnu upotrebu špijunskog softvera i drugih digitalnih alata od strane srpskih obaveštajnih službi i policije za hakovanje telefona novinara kao deo kampanja tajnog nadzora, a ova otkrića dešavaju se usred eskalacije pretnji novinarima u Srbiji, navodi se u saopštenju.
Manje od nedelju dana nakon objavljivanja našeg zajedničkog poziva EU da preduzme hitne mere širom EU, poput strožeg regulisanja izvoza i upotrebe špijunskog softvera, u Srbiji izbija novi skandal o zloupotrebi špijunskog softvera: srpske obaveštajne službe i policija koristile su špijunski softver i druge digitalne alate za hakovanje telefona novinara i njihovo ilegalno praćenje, navodi Amnesty International u izveštaju objavljenom u ponedeljak.

Less than a week after the publication of our joint appeal to the EU to take urgent EU-wide measures, such as stricter regulation of spyware exports and use, new spyware abuse scandal erupts in Serbia: Serbian intelligence services and police have used spyware and other digital tools to hack the phones of journalists and illegally surveil them, Amnesty International said in a report published on Monday.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su tvrdnje organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnela, da policija u Srbiji i obaveštajne službe koriste špijunski softver da nadziru telefone novinara i aktivista, neosnovane i da predstavljaju napad na bezbednnosnu praksu u Srbiji.
Svi kojima su veštačeni telefoni a kako bi bilo utvrđeno da li je u njih instaliran neki špijunski softver morali su da ispune osnovne kriterijume, da su bili privedeni ili na razgovoru u BIA i da su se telefoni posle toga čudno ponašali, rekao je za N1 Aleksa Tešić, novinar BIRN-a.

Nakon što su istraživanje Radara i BIRN-a i forenzička analiza Amnesty International-a otkrili da je BIA, koristeći izraelsku tehnologiju Cellebrite, otključavala telefone aktivista koje je pozivala ili privodila na razgovore, a potom na te uređaje ubacivala domaći špijunski program NoviSpy, oglasilo se Ministarstvo unutrašnjih poslova rekavši da rade sve po zakonu.
Koristeći izraelsku tehnologiju "Cellebrite", srpska BIA otključavala je telefone aktivista koje je pozivala ili privodila na razgovore, a potom na te uređaje ubacivala domaći špijunski program "NoviSpy", naveo je u svom izveštaju Amensty international. Kako se to radi, otkriva za N1 Hadžib Salkić, sudski veštak za informacione tehnologije.

Amnesti internešenel je objavio izveštaj koji otkriva kako su vlasti u Srbiji preko BIA i policije nezakonito špijunirale mobilne telefone aktivista, članova nevladinih organizacija i nezavisnih novinara. Jedan od onih koji se našao na meti je novinar iz Dimitrovgrada Slaviša Milanov, koji za N1 navodi da su mu u policijskoj stanici u Pirotu instalirali špijunski softver, iako nisu imali ni nalog tužilaštva da se telefon pregleda niti je dao šifru telefona. "Šta god da se desi nama ili nekome u mom okruženju, smatraću državu odgovornom za to”, naglašava.