
Od stranih plaćenika, saradnika opozicije do lažnih studenata i rušitelja države – to je samo deo optužbi u kojima tabliodi bliski vlasti napadaju studente, učesnike blokada na visokoškolskim ustanovama širom Srbije.

Studenti ne odustaju od zahteva i blokada, a hajka protiv njih ne jenjava. Novosti su je pojačale objavljivanjem hrvatskih pasoša dvojice studenata uz tvrdnje da je to „još jedna potvrda snažnog hrvatskog upliva u pokušaje destabilizacije Srbije”. Taj članak je, ipak, više od manipulacije koja ima za cilj diskreditovanje studentskih protesta. On je primer za kršenje Ustava, zakona, ali i Kodeksa novinara i novinarki Srbije. „Ekskluzivno saznanje” Novosti prelilo se i na ostale portale, koji su ga iskoristili za dalje targetiranje studenata, raspirivanje mržnje i zastrašivanje spoljnim „udarima na Srbiju”. Spin o prstima Hrvatske u aktuelnim protestima je, dakle, dobio nastavak. I to posle višednevne kampanje tabloida protiv hrvatskih studenata u Beogradu, izjava predstavnika vlasti i drugih pokušaja da se protesti prikažu kao neprijateljski akt, a ne traženje odgovornosti.
Uprkos tome što pokušava da pošalje poruku da je blokade fakulteta i protesti studenata ne zanimaju, vlast se isključivo time bavi. Predsednik svakodnevno, što u gostovanjima u provladinim medijima, što u objavama na društvenim mrežama, ima komentar i na studente. Ali, pošto preteći pozivi telefonom i pozivanje u BIA nisu dali željeni rezultat, ušlo se u brutalni obračun sa studentima. Po već oprobanom scenariju, Novosti su objavile tekst koji su onda preneli i ostali tabloidi. A u tom tekstu - i lični podaci dvojice studenata, koji su kasnije sakriveni, i optužbe zbog toga što imaju i hrvatske pasoše.

Studenti širom Srbije blokirali su fakultete, tražeći utvrđivanje odgovornosti za obrušavanje nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, ali i pronalaženje odgovornih za napade na studente koji su mirno odavali poštu stradalima. Tabloidi su na ovaj bunt protiv korupcije, bahatosti i nasilja reagovali ogromnom količinom dezinformacija, kreiranih po već ustaljenim obrascima.

Gimnazijalci Francuske škole u Beogradu, koji imaju od 15 do 18 godina, izrazili su želju da 20. decembra na 15 minuta odaju poštu za 15 stradalih tokom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Informacije o tome su dospele u tabloide, koji su neke učenike i roditelje ove škole optuživali za zloupotrebu maloletne dece. Majka jednog od učenika kaže za N1 da je očigledno izvršen pritisak na školu, te je otkazana nastava za petak - dan kada su đaci želeli da izađu na ulice. Ne zna se da li će blokade biti.
Više od 30 fakulteta je u blokadi. Studenti traže objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, ali i procesuiranje onih koji su 22. novembra, tokom akcije „Zastani, Srbijo” fizički napali studente i profesore Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu. Odgovore su dobili, ali ne na zahteve. Predsednik Vučić poručio im je da se „ne tuku oko novca za njegovo rušenje”, a mediji su se upustili u vode u kojima najbolje plivaju - kampanje diskreditacije svih glasova koji ne prate glas vlasti. U naslovima koje objavljuju dominiraju manipulacije o „Đilasovom podmlatku”, „lažnim studentima”, „ekstremnim anarho-levičarima” koji „zaustavljaju” i „ruše” Srbiju, u tome ih podržava „ustaški zbor”, a možda i Kurti. I uprkos tom arsenalu etiketa i intenzitetu kampanje koja se protiv njih vodi, sve više je onih koji se pridružuju blokadi.
Studenti Prirodno-matematičkog fakulteta osuđuju tabloidno targetiranje i vređanje dekana ovog fakulteta, koji je zajedno sa profesorima podržao zahteve blokade, kao i bivše dekanice.
Poverenik za zaštitu informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović započeo je proveru o iznošenju u javnost lekarskog izveštaja ministra u ostavci Gorana Vesića, saznaje Danas.
Državni novac koji se troši u medijima je važan deo ukupnog medijskog tržiša i ima uticaj na održivost medija i njihove uredničke politike. Kroz različite mehanizme finansiranja medija, od kojih su dva osnovna konkursno finansiranje i javne nabavke medijskih usluga, procena je da se godišnje troši najmanje 2,2 milijarde dinara (oko 19 miliona evra) budžetskog novca, objavio je BIRN.
U Beogradu je sinoć održan novi, treći protest zbog tragedije u Novom Sadu, kada je u padu nadstrešnice rekonstruisane zgrade železničke stanice poginulo 14 osoba, a tri su teško povređene.
– Hej, zdravo. Čula si za ovo u Novom Sadu…– Ne, šta?– Palo nešto na železničkoj, streha, krov. Gadno izgleda.– U jebote. Kad je palo…

Posledice takvog izveštavanja su strašne. Pokušavajući da prenesu 'sočne detalje' sa suđenja, koje indirektno i s pažnjom prati čitava zemlja, ti mediji neselektivnim prenošenjem detalja šire paniku među ljudima, podižu tenzije u društvu i inspirišu druge moguće ubice, kaže članica Saveta za štampu Tamara Skrozza

Zamislite da odete u banku i podignete kredit kako biste vratili dugove za struju i grejanje, a onda okruženju ispričate da je banka u stvari odlučila da investira u vas jer vas je prepoznala kao klijenta od poverenja, tako da čitavu tu stvar zapravo prikažete kao svoj uspeh. Otprilike tako bi se moglo opisati izveštavanje prorežimskih medija o tome da je državni Telekom emitovanjem obveznica prikupio od investitora 900 miliona dolara. To zapravo znači da se zadužio da bi od tih para između ostalog refinansirao postojeće dugove, ali to tabloidi ne spominju, već navode da su „investitori Telekomu nudili milijarde” i da je ovo veliki uspeh državne kompanije.
Radio-televizija Srbije reagovala je povodom netačnih izjava narodne poslanice stranke SSP Marinike Tepić u vezi sa oglašavanjem RTS-a u štampanim medijima i na portalima.

Portal Politiko započeo je članak o Aleksandru Vučiću ocenom da se predsednik Srbije pokazao „veštim u balansiranju između Zapada i Kine i Rusije”. U nastavku piše i da je Vučić „stekao reputaciju” kao neko ko „bez napora igra za svaku stranu, u bilo kojoj situaciji”. To je bilo dovoljno da na domaćim portalima i u centralnim informativnim emisijama bude istaknuta Vučićeva „a la kart” diplomatija, kako je i sam Politiko nazvao, ali i da mediji objasne kako je ovaj briselski portal „oduševljen državničkim veštinama” predsednika Srbije. Preuveličavanjem i favorizovanjem jednih i izostavljanjem drugih zaključaka, domaći mediji su, svojom pristrasnošću, ponovo dali doprinos održavanju kulta ličnosti.

„Antisrbi”, „genocidaši”, „mrzitelji”, „rušitelji” i „idoli srpske opozicije”. Svi ti „srbomrsci”, odakle god da dolaze, u medijskim naslovima su na istom zadatku - „udaraju” na Vučića i Srbiju. Takve etikete dobijaju javne ličnosti, analitičari, opozicioni političari, mediji, akteri u regionu ili na Zapadu. Zasluže ih, kao po pravilu, zbog kritika na račun predsednika Vučića ili mišljenja koja odstupaju od njegove politike. I da bi im dodelili ulogu neprijatelja Srbije i „svega srpskog” mediji se služe manipulacijama - pristrasno tumače izjave političkih neistomišljenika vlasti i učitavaju im značenja kojima svaki negativan komentar predstavljaju kao mržnju i napad.