
Objavljen je globalni izvještaj koji analizira zastupljenost žena u vijestima širom svijeta
Uslove u kojima rade, novinarke opisuju kao teške. Osećaju se potplaćeno, a radni status im je nesiguran, jer veliki broj njih radi na osnovu ugovora o delu ili privremenim i povremenim poslovima. Pored nejednake zastupljenosti na rukovodećim položajima, kao problem ističu i nemogućnost da održe balans između posla i privatnog života, a svedoče i o diskriminaciji i seksualnom uznemiravanju.
Žene su višestruko diskriminisane u medijima, počev od onih koje rade u medijima, pa do toga kako su žene predstavljene u medijima, izjavila je FoNetu osnivačica platforme Tampon Zona, Iva Parađanin Lilić, ukazujući da je sve više žena u proizvodnji medijskih sadržaja, ali da ih nema na funkcijama odlučivanja.

Četiri dana je prošlo otkako se 20-godišnji Tomas Metju Kruks sa poluautomatskom puškom popeo na krov udaljen 150 metara od predsedničkog kandidata Donalda Trampa i pucao na njega tokom govora u Pensilvaniji. Tek treba da se utvrdi kako je ovako nešto moglo da promakne bezbednosnoj službi i policiji i ko je sve u lancu odgovornosti zakazao. Ipak, deo svetske i domaće javnosti odlučio je da se u ovoj kompleksnoj situaciji fokusira na žene iz neposrednog Trampovog obezbeđenja koje su delovale nesnađeno dok su ga evakuisali, a jedna je čak imala poteškoća da vrati pištolj u futrolu. Umesto pozivanja da se utvrde individualna odgovornost i pojedinačne kompetencije pripadnika tajne službe nezavisno od toga kog su pola, pojedini mediji sada zagovaraju mizoginu teoriju da su žene nedovoljno sposobne za rad u tajnim službama.

Pre nekoliko meseci u grupama na društvenoj mreži Fejsbuk u kojima se okupljaju meštani Temerina, masovno se delila objava poznatog teoritičara zavera, a sada i odbornika Skupštine Grada Beograda sa liste koalicije oko SNS-a, Saše Borojevića, u kojoj „upozorava“ građane da se pod plaštom rodne ravnopravnosti u vrtić u tom mestu uvodi „džender ideologija“.

To što od karcinoma dojke, jajnika i grlića materice u Srbiji godišnje umre oko 3.000 žena, što svake godine muškarci ubiju njih tridesetak, što petina žena u državi živi sa manje od 26.000 dinara mesečno - ništa od takvih problema nije bilo važno ni zanimljivo tabloidu Alo u broju od četvrtka. Priču o ovim i drugim važnim temama, zamenilo je sugestivno pitanje u rubrici „Najžena” - zašto se žene u pedesetima „zapuste”. Tekst je primer izražene mizoginije i ejdžizma: Alo posramljuje žene što stare, tvrdi da se samo „vade” da nemaju para za doterivanje, da ne smeju da „gunđaju” i budu nezadovoljne svime oko sebe jer to utiče na svež i mladolik izgled, i opominje ih da jedu manje nego ranije jer im je metabolizam takav da će teško ostati vitke ako ne vode računa.
U Srbiji je od maja 2022. do decembra 2023. godine zabeleženo 113 slučajeva govora mržnje, a žene i nacinalne manjine su najčešće žrtve ovakvog izveštavanja, pokazuju rezultati monitoringa medija na Zapadnom Balkanu.
Rad ženskih organizacija često prolazi ispod radara medijima sa nacionalnom frekvencijom, jer njihova uređivačka politika traži da svaka vest mora biti i senzacionalistička. S obzirom da ženske organizacije svoj rad ne zasnivaju na takvim vrednostima, za posledicu imamo da ih je manje u vestima. Pomiriti te dve krajnosti u praksi je izazov, za koji još uvek nije nađeno adekvatno rešenje.
Šefica Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Smiljana Milinkov izjavila je danas da su žene veoma malo prisutne u medijima u odnosu na muškarce, iako novinarstvo sve više postaje dominantno ženska profesija.

Jovana Gligorijević je novinarka, urednica, edukatorka i jedna od osnivačica grupe Novinarke protiv nasilja nad ženama. Međutim, Jovana je mnogo više od ovih naziva i titula, jer je ona prava medijska borkinja i aktivistkinja čiji su alat - mediji. Ove godine, ona je dobitnica nagrade “Dejan Anastasijević” i to za tekst "Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica - Zavera ćutanja koja je dugo trajala", kojim je javnost prvi put saznala za ovaj slučaj. Sa Jovanom sam razgovarala o ovom tekstu, načinu na koji prilazi pričama, ali i o medijskoj slici žene i događajima koji su obeležili ovo polje u godini za nama.
Dešava se s vremena na vreme da pojedini izrazi koje koriste mladi dospeju u mejnstrim medije. Nešto od tog slenga se zadrži, nešto ne, dok neki budu iskorišteni samo za sezonu. Tako možemo da naiđemo i na ono što je „krindž“, dok na pojedine naslove „bukvalno odlepimo“. Tu je i prilično suptilna primena sintagme „ide gas“, pogotovo u kontekstu toga da li ga Vladimir Putin „zavrće“ ili „odvrće“. Kada je teško pronaći reči za to koliko je nešto dosadno, iz vokabulara primenjivanog u svakodnevnim konverzacijama može se iskoristiti i – jednostavno – „smor“.
Možete razgovarati sa stotinu sportašica, trenerica, sportskih dužnosnica ili žena iz sportske administracije i teško ćete pronaći jednu ili dvije koje neće ustvrditi da se nikad nisu susrele s nekim od oblika diskriminacije samo zato što su žene. Diskriminacija žena u sportu ima toliko lica i naličja da je ponekad teško povjerovati kako je tu uistinu riječ o diskriminaciji, a ne o stjecaju okolnosti, slučajnosti ili nazivanja diskriminacijom nečega što to, zapravo, nije.
Peaceful Change Initiative sprovodi istraživanje o statusu žena angažovanih u novinskom redakcijama
Više od 60 odsto ljudi zaposlenih u medijima čine žene, a samo 18 odsto njih se nalazi na poziciji glavne urednice, uglavnom na onlajn portalima, izjavila je FoNetu novinarka i članica Autonomnog ženskog centra (AŽC) Sanja Pavlović, ističući da u štampanim medijima nema nijedne glavne urednice.
Promocija feminističkog medijskog programa „Aktivna žena, aktivna zajednica i nove medijske politike“, čiji je cilj rodno osetljivije medijsko izveštavanje, održana je u Novom Sadu, a tom prilikom predstavljena je i nedavno objavljena "Feministička medijska deklaracija". Deklaracijom se traži poštovanje zakona i medijskih kodeksa, kao i veća vidljivost žena i marginalizovanih društvenih grupa u medijima, nasuprot tabloidizaciji, objektivizaciji i viktimizaciji.
U nedavno predstavljenoj Feminističkoj medijskoj deklaracij traži se poštovanje zakona i medijskih kodeksa, kao i vidljivost žena u medijima.
Iako čine polovinu čovečanstva, žene su kao subjekti i izvori vesti prisutne tek u četvrtini medijskog sadržaja na svetskom nivou, pokazali su najnoviji rezultati Global Media Monitoring Projekta. Stanje u domaćim medijima ispod je svetskog proseka, jer su žene kao sagovornice zastupljene u petini sadržaja. Srbija učestvuje u ovom istraživanju od 1995. godine, a trenutni rezultati pokazuju da od tada nije bilo napretka.