28. jan 2020.

Sukob „Junajted grupe“ i „Telekoma“ – gledaoci na gubitku

Više od 200.000 domaćinstava, korisnika kablovskog operatera "Supernova" odnedavno ne mogu da gledaju N1, Sportklub, Nova sport i druge kanale u vlasništvu Junajted grupe. Ko je kriv za to? Da li je reč o tržišnoj odluci, politici ili nečem trećem? Kada će (i da li će uopšte?!) korisnici u Srbiji moći da biraju pakete kanala koje žele da gledaju?

Sve je počelo pre deset dana kada su gledaoci, pretplatnici Supernove, ostali bez 17 kanala „Junajted grupe“.

„Dobili smo nalog, pod pretnjom krivične prijave da se isključi signal. Mi nismo isključili kanale samovoljno, očekivali smo dogovor, a oni su nas obavestili u 10 uveče da ne smemo da ih emitujemo više, preteći krivičnom prijavom“, kaže koordinator za internet i televiziju „Telekoma Srbija“ Vladimir Lučić.

„Trista hiljada domaćinstava je ostalo bez našeg servisa, a posredno to je oko milion gledalaca. Nije nam drago što je tako, voleli bismo da imaju pristup našim kanalima, pokušali smo da se dogovorimo, ali ne znam s kim pregovaramo i ko dolazi u ime kompanije“, kaže potpredsednik korporativnih poslova „Junajted grupe“ Dragica Pilipović.

Supernova je grupacija koja posluje u okviru „Telekoma“, a čine je manji distributeri kablovskih kanala koje je „Telekom“ preuzeo prošle godine, među kojima su i Kopernikus, Radijus vektor, Avkom, Telemark.

U „Telekomu“ objašnjavaju da je njihov plan bio da za sva četiri operatera potpišu ugovor. Tačnije – za Kopernikus i Radijus vektor da produže ugovor, a za Avkom i Telemark koji ranije to nisu emitovali – sklope ugovore. Kako kažu – dobili su ponudu za sva ta četiri operatera, „a onda je krenulo izbegavanje druge strane da do dogovora uopšte dođe“.

Druga strana, tj. „Junajted grupa“ ponavlja stav da je za njih Supernova „samo žig“ i da „ne postoji kao kompanija“, a da su oni hteli da znaju „s kim potpisuju ugovor“.

Jedan kanal ili ceo paket – komercijalni interes ili politika?

„Telekom Srbija“ u nedelju je, na konferenciji za medije, obavestio javnost o razlozima zašto Supernova ne emituje kanale o kojima se vodi polemika.

U međuvremenu, iz „Junajted grupe“ stigla je javna ponuda za distribuciju kanala N1. Da li će je prihvatiti, bilo je pitanje koje je novinarka N1 postavila predstavnicima Telekoma, na šta je Predrag Ćulibrk, generalni direktor „Telekoma Srbija“, odgvorio: „Da li mi treba da očekujemo svakih sedam dana novu javnu ponudu za po jedan kanal? Spremni smo da pregovaramo za svih 17 kanala, pojedinačno nismo“.

Sukob dve kompanije komentarisala je i predsednica Vlade Srbije. Ana Brnabić kaže da je besmisleno da neko želi da spreči nešto što je na Supernovi na 36. ili 38. mestu po gledanosti i pozvala je „Junajted grupu“ i „Telekom“ da se dogovore, ocenivši da je reč o komercijalnom pitanju koje je N1, kako navodi, pretvorila u političko.

„Junajted grupa“ obraćanje predsednice Vlade tumači kao obmanjivanje građana i otvorenu podršku „Telekomu“ i, kako su naveli u saopštenju koje nam je dostavljeno, „dokaz da nemaju svi jednake uslove na tržištu“.

I dalje, kažu, stoji otvorena njihova ponuda za N1.

„N1 smo dali javno svima kao ponudu nakon pregovora, jer je to jedan od kanala koji mislimo da svaki građanin treba da ima jer to ‘Telekom’ nema, a ovo je izborna godina i bilo bi dobro da to građani mogu da vide. Mi mislimo da to što se dešava sa nama i ‘Telekomom’ nije ni slučajno niti jedino. Pre dva meseca nam je Pošta.net, takođe državna firma, isključila naš program, a da nisu ni došli da pitaju hoćemo li ponovo da radimo zajedno. Pretpostavili smo i s ‘Telekomom’ da će biti tako“, navodi Dragica Pilipović.

„Telekom“ ostaje pri stavu da je pitanje komercijalno, a ne političko.

Ceo problem, kažu, treba da se rešava „u paketu“ odnosno – svih 17 kanala, a ne pojedinačno. Pojašnjavaju da je najveći spor u stvari u vezi sa sportskim kanalima.

Sportski kanali – nesportska borba

„Oni su imali velika ulaganja u Premijer ligu i Evropsko prvenstvo i ja razumem tu biznis logiku, ali oni nikada nisu poslali nama predlog ugovora za Sport klub, niti su tražili od nas kanale Arena sport, tako da oni imaju taktiku nedavanja Sport kluba nama“, kaže koordinator za internet i televiziju „Telekoma“.

Vladimir Lučić još pojašnjava da je „Telekom“ u pregovorima tražio garancije za Sport klub kanale.

„Svedoci smo u regionu, posle potpisivanja ugovora za Sport klub od strane velikih operatera da je ‘Junajted medija’ krenula u kampanju da se sport seli na kanal Nova sport, a kako ‘Junajted grupa’ nikako nije htela da nam da Novu sport i Novu S, smatrali smo da postoji rizik da će sport u naredne tri godine preći na Novu sport i mi smo tražili kao garanciju popis liga koje bi se emitovale na Sport klubu“, navodi Lučić.

Iz „Telekoma“ kažu i da su se za mišljenje obratili ambasadama, Evropskoj komisiji i Komisiji za zaštitu konkurencije.

Šta je rešenje? Komisija za zaštitu konkurencije saopštava da u toku postupka ne može javno da se oglašava, ali da će javnost biti blagovremeno obaveštena.

A gde su prava gledalaca televizijskog programa?

Iz Udruženja za zaštitu potrošača kažu da svaki građanin ima pravo da raskine ugovor sa operaterom i pre ugovorenog roka, ukoliko ostane bez kanala koji su mu obećani u vreme sklapanja ugovora.

Dejan Gavrilović iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva objašnjava, da ako potrošač sa nekim operaterom potpiše ugovor zbog određenih kanala, a ne kaže mu se da postoji opasnost da te kanale izgubi, onda je to dovođenje u zabludu.

„Ako sam ja hteo sport koji nema – šta će i taj ugovor? To je kao da kupite autobusku kartu do Niša, a po vas dođu zaprežna kola i kažu – ja ću da vas prevezem, svejedno ćete stići. Ne, to nije opravdanje“, navodi Gavrilović.

Može li N1 da zameni kanale iz Republike Srpske?

Da li će ostati pri ugovoru ili će ga menjati, to će pojedinačno da odluči svaki od više od 200.000 pretplatnika Supernove.

Isto tako, kao što su oni iznenada ostali bez 17 kanala, tako su i pretplatnici SBB-a koji posluje u okviru „Junajted grupe“, pre nekoliko meseci ostali bez svih informativnih kanala iz Republike Srpske: Radio-televizije Republike Srpske, BN televizije i Alternativne televizije iz Banjaluke, a zauzvrat su dobili objašnjenje – „gledajte N1 Sarajevo“!

To je tada prošlo uz manje buke i objašnjenja zašto je SBB to uradio.

Pitanje je: da li to znači da i pretplatnici SBB-a imaju pravo da zbog toga raskinu ugovor?

Iz „Junajted grupe“ kažu da korisnici, ako misle da su njihova prava povređena, mogu da se žale ili raskidaju ugovore „u skladu sa savetima udruženja za zaštitu potrošača“. A na pitanje zašto u njihovoj ponudi više nema kanala iz Republike Srpske – odgovaraju da je ekskluzivna prava na te kanale dobio „Telekom Srbija“.

U „Telekomu“ pak kažu da su ponudili SBB-u pravo emitovanja kanala iz Republike Srpske, ali da odgovor nisu dobili.

Manjak pravila, višak samovolje, gledaci bez izbora

I dok traje rat za korisnike dveju velikih grupacija – jedno je izvesno – upravo ti korisnici na koje se svi pozivaju najviše su pogođeni.

„Nije to da li igra Zvezda ili Partizan, nego je to odnos snaga koji se prelama i na političkoj ravni i na komercijalnoj ravni i na međunarodnoj ako hoćete, ali se najviše prelama na publici koja frustrirano čeka da se sve završi“, kaže profesor Fakulteta za medije i komunikacije Stanko Crnobrnja.

Ključni problem je što upravo područje delovanja kablovskih operatera nije jasno definisano, objašnjava Crnobrnja, a taj nedostatak jasnih pravila ostavlja prostor za manipulaciju.

„To su loše skrojeni zakoni koji čak mi REM-u ne ostavljaju mnogo prostora da to reguliše. Onda REM ne samo da ima pravo da se pravi mrtav, nego i jeste mrtav, to je jedna nedelotvorna agencija koja je uz to još i arogantna. Onda imate dva ministarstva, Ministarstvo za trgovinu i telekomunikacije i Ministarstvo kulture i informisanja, pa agencije… Malo li je to?! A imate onda jednu Britaniju ili Sjedinjene Američke Države koje imaju jednu agenciju koja sve to reguliše! I onda nama ne preostaje ništa drugo nego samo da se pitamo zašto su nama potrebna četiri tela, a da se ne radi ništa“, navodi Stanko Crnobrnja.

U takvim okolnostima građani su prinuđeni da biraju i da se opredeljuju. Nijedan operater ne nudi i kanale Sportkluba i Arene sport.

Tako da, u zavisnosti od operatera, možete gledati ili Zvezdu u Evroligi u košarci ili domaće prvenstvo u fudbalu i košarci. Oboje ne dozvoljavaju operateri.

Stručnjaci podsećaju i na bizarne primere da su se neki ljubitelji sportskih prenosa pretplaćivali na više kablovskih operatera istovremeno.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača Efektiva kažu da bi trebalo menjati zakon i da svi imaju pravo na isti kvalitet usluge.

„Da se napravi raspon cena za određene pakete kanala pa ko hoće više – neka i plati više, ali da zna da može da bira. Ovako imamo dva velika operatera od kojih svaki ima svoju politiku i preko svojih sukoba rešavaju svoja pitanja, a preko njihovih sukoba stradaju potošači“, navodi Dejan Gavrilović iz Efektive.

Može li se u Srbiji dogoditi da pretplatnik može da bira kanale koje želi da gleda, a da ne mora da se opredeljuje između „Telekoma“ i „Junajted grupe“?

Nema jasnog odgovora. U „Junajted grupi“ samo kažu treba poštovati propise, ali ne kažu koliko smo daleko od toga da kao pretplatnici kablovske televizije biramo kanale koje želimo.

U „Telekomu“ kažu da je kod nas „zakasnela prava regulacija“, ali da će nas „spasiti tehnološka revolucija“. Odnosno – korisnici će jednom sve gledati na internetu, pa će tad moći i da biraju.

Umesto da čekamo da nas od nedostatka regulacije spasi razvoj tehnologije, stručnjaci predlažu da u naše zakonodavstvo uvrstimo primere koji su dobri.

Crnobrnja se tako poziva na primer Kanade, koja je sve „demokratski regulisala“ tako što je definisala šta su prioroteti na koje svaki građanin ima pravo, dok se kod nas koplja lome oko sportskih kanala. Zato bi sve moralo da se definiše dugo najavljivanom medijskom strategijom.

„Znamo da neke važne prenose, to logika nalaže, ne može imati samo jedan piljara, nego sve piljare, kao što moraju imati hleb, jer svako mora da kupi hleb“, kaže Stanko Crnobrnja.

„Tako se isto zna šta su prioriteti: svi moraju ga gledaju sport koji je od nacionalnog značaja, informativu, kulturu, ako hoćete i zabavu. Ako vi počnete segregaciju – jedni imaju, jedni nemaju pravo, vi ulazite u jedan vrtlog u kome publika mora da bude ljuta i nezadovoljna jer im se nešto nameće“, precizira Crnobrnja.

Javna rasprava o Nacrtu medijske strategije se čeka. Operateri se svađaju. Gledaoci nemaju nikakav izbor.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend