16. okt 2014.

Građanske inicijative: Sloboda od straha

gradjanske inicijativeOsnivač Građanskih inicijativa Miljenko Dereta ocenio je da su rat, diktatura i nacionalizam oblikovali civilno društvo u Srbiji, napominjući da rat danas ne preti, ali su diktatura i nacionalizam u usponu i ponovo bujaju.

Dereta je, na obeležavanju 18 godina Građanskih inicijativa, istakao da se u Srbiji ne može u potpunosti govoriti o diktaturi, već o autoritarnom sistemu koji se mora održati po svaku cenu.

Potrebno je učiniti sve da održiš sebe na vlasti i vlast koja neće biti demokratska, rekao je Dereta i istakao da se takav sistem može videti i u Evropskoj uniji, u Mađarskoj.Dereta je ukazao i da civilno društvo čine svakodnevni aktivizam pojedinaca, koji se mora učiti, zbog čega je građansko vaspitanje uvedeno u obrazovni sistem.

Država je to prihvatila, ali samo do trenutka kada smo imali donatore. Onog trenutka kada su donatori rekli da bi sada to trebalo da preuzme država, dogodilo se da u jednom od prethodnih budžeta za versku nastavu bude izdvojeno 100 miliona dinara, a nijedan dinar za nastavu građanskog vaspitanja, rekao je Dereta.

Država je time pokazala kakav sistem želi da neguje, rekao je on.

Ta činjenica da u politčkom polju, a sada ni u medijima nemamo nikoga predstavlja razlog za mobilizaciju i demobilizaciju, ocenio je Podunavac.

Profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta i aktivista Žarko Puhovski ukazao je da nema izvora moći u civilnom sektoru, kao i da aktivizam počinje postavljanjem pitanja – zašto je nešto, zbog čega je nešto.

Postaviću jedno nepopularno pitanje, ali navikao sam već. Ako svi hvale srpske fudbalere, koji su branili albanske, zašto niko ne postavi pitanje gde je bila policija, nego je puštala publiku na teren, pitao je Puhovski.

Treba postavljati jednostavna, detinja pitanja, kao ono dete u priči „Carevo novo odelo“, to je obrazac za novi aktivizam, dodao je Puhovski.

Profesor i jedan od osnivača Građanskih inicijativa Milan Podunavac rekao je da građanska neposlušnost ide uz građansku hrabrost, ali da građanska neposlušnost u Srbiji tek sa studentskim demonstracijama 1996/97 godine dobija novi kvalitet.

Civilno društvo je na periferiji društva, ali građanska neposlušnost uvećava njegovu snagu i po meni je to ključ za razumevanje promena 5. oktobra 2000. godine, dodao je Podunavac.

Podunavac smatra da su ideje civilnog društva najbolje bile oličene u političkim strankama poput Socijaldemokratske unije i Građanskog saveza Srbije, a kasnije možda u Liberalno demokratskoj partiji i Novoj stranci.

Nijedna od velikih političkih stranaka, u koje ubrajam Demokratsku stranku, nije govorila jezikom civilnog društva, ocenio je on.

Ta činjenica da u politčkom polju, a sada ni u medijima nemamo nikoga predstavlja razlog za mobilizaciju i demobilizaciju, ocenio je Podunavac.

Prema njegovim rečima, vlasti u Srbiji vode politiku javnog mira u regionu, što je dobro, ali na unutrašnjem planu postiji potreba stvaranja neprijatelja.

Javne i političke slobode vrede onoliko koliko ih mi negujemo i zato nam je potrebna sloboda od straha, rekao je Podunavac.

Izvršna direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović rekla je da su osnivači te organizacije odlučili da upravljanje prepuste novoj generaciji, kako bi se obezbedila njena održivost i mladi naučili da preuzmu odgovornost.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend