Radionicu su u Bujanovcu organizovale reagionalna agencija JUGpress i Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
Među učesnicima ankete njih 48,3 odsto navelo je da nije prijavilo ugrpoženost bezbednosti, 17,2 odsto to je prijavilo svom novinarskom udruženju, a 10,3 odsto je prijavilo policiji.
Na pitanje zbog čega nisu prijavili ugrožavanje bezbednosti u digitalnom svetu mnogi novinari naveli su da pretnje doživljavaju kao „prazne priče“, uvrede ili nešto što ne prelazi prag ozbiljnog rizika. Zbog takvog doživljaja incidenti se smatraju nečim što „ne vredi prijavljivati“, pa samim tim ostaju bez reakcije.
Anketa Jugpressa pokazuje i da je jasno prisutan osećaj institucionalne nemoći ili nepoverenja – deo ispitanika eksplicitno navodi da nema poverenja u institucije ili da „nema kome da se požali“.
Pravnica i istraživačica NUNS, članica Stalne radne grupe ze bezbednost novinara Marija Babić istakla je da SLAPP tužbe najčešće podnose političari, funkcioneri i biznismeni koji su vrlo bliski vlasti, ali je bilo slučajeva da tuže pojedina preduzeća, takođe bliska vlasti.
„Najviše ovih tužbi je bilo za naknadu nematerijalne štete i povredu ugleda i časti, ali se danas gleda mnogo šire, imamo tužbe i za krivične i prekršajne postupke, gde su najčešće pogođeni razni aktivisti. Prema nekim našim podacima, najčešće su na meti napada istraživački novinari i mediji, pa lokalni mediji, ali i oni koji se bave svakodnevnim novinarstvom. Interesantno je da se u velikoj većini slučajeva ne traži demanti, nego se odmah ide na tužbu“, navela je Babić.
Ona je ukazala i na nove trendove da se poslednjih godina traže zatvorske kazne za novinare, kao i zabrana bavljenja novinarskim poslom, najčešće na dve godine.
Ubistvo u Ulici Slavka Ćuruvije
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Šta je pseudonovinarstvo: Nadrinovinari i ostali Vučićevi(ći)
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.