Podsetimo, ni na jučerašnjoj drugoj konstitutivnoj sednici Saveta REM-a nije doneta odluka o tome ko će biti predsednik tog tela.
Ivana Stevanović kaže da je od početka ovo bila pat pozicija, sa jednakim brojem članova koji dijametralno suprotno razumeju svoju ulogu, položaj i značaj REM-a, te očekuje da će ova situacija potrajati.
„Kada pogledate ko je sve vreme blokirao funkcionalnost tog tela, vidite da je to sve vreme bila vlast. I evo sad, konačno, kada smo na pomolu da se to telo ipak formira i počne da radi, imamo blokadu unutar same institucije“, rekla je ona.
Upitana da li sporenje oko toga ko će biti predsednik Saveta REM-a ima simboličku ili suštinsku borbu za uticaj, Stevanovićeva je sigurna da postoji i simbolički nivo.
„Taj simbolički nivo je nastao nakon ozloglašene uloge Olivere Zekić, koja je bila predsednica prethodnog Saveta REM-a, koja je prosto postala jedno lice kompletne institucije na način koji nikada nije bio ni primeren, ni u skladu sa funkcijom koju je imala. Predsednik Saveta je prvi među jednakima, ali svakako ima određena ovlašćenja i jeste važno da na tom mestu se nađe osoba koja ima znanje, integritet i razume svoju poziciju“, kazala je ona.
Četiri puta nisu izglasani, ali ne žele da se povuku – ko je tu instruisan?
Četiri nezavisna kandidata su pokazala jednu vrstu konstruktivnosti, a sada je red na druga četiri, navela je.
Za Miloša Garića je četiri puta glasano i četiri puta nije prošao.
Nakon toga rekao je da „jedna interesna grupa podmeće klipove u ovu priču“, te da je „članovima možda zaprećeno da ne mogu da glasaju za njega“. To je odmah negirala Dubravka Valić Nedeljković.
„Ja to razumem kao hiljaditu inverziju koja non-stop dolazi sa druge strane. Pre bih rekla da ljudi koji su četiri puta nisu izglasani, a ne žele da se povuku, instruisani na neki način. Podsetiću da je Miloš Garić došao direktno iz Ministarstva informisanja u REM, da je bio savetnik ministra, pre toga sekretar. I mi smo se od početka protivili njegovom izboru, jer ne smatramo da ta pozicija garantuje nezavisnost, već produženu ruku izvršne vlasti. Tako da mogu da razumem da druga strana radi po nečijem diktatu. Ponavljam: kome u ovom trenutku, kada će uskoro biti i izbora, odgovara da REM ne funkcioniše“, rekla je ona.
Sednica Saveta REM je jednim delom bila javna i Stevanović to smatra malom pobedom, jer je ostvarena nakon insistiranja nezavisnih članova Saveta, dok su se druga četiri protivila.
Teška situacija na lokalu
Govoreći o situaciji na lokalu, gde su tabloidi Alo i Informer kupili veliki broj lokalnih medija, koji sada targetiraju ljude koji su protivnici vlasti, Stevanovićeva kaže da tim tabloidima i njihovim nalogodavcima, koji „kloniraju Informerov Kolegijum“ odgovara da nema REMA-a.
Kako dodaje, procedura ide od blažih ka težim merama – upozorenje, opomena, obustava reklamiranja, i na kraju, privremena, potom i trajna zabrana programa ukoliko nastave da rade isto.
„To je nešto što može relativno brzo da se sprovede, s obzirom na to da te televizije više puta dnevno krše ne samo Zakon o elektronskim medijima i pravilnik REM-a već, rekla bih, i Krivični zakon. Savet REM-a takođe ima pravo da podnosi krivične i prekršajne prijave, podsetimo“, rekla je.
Međutim, za najstrože mere je potrebna dvotrećinska većina. Stevanovićeva kaže da se budno oko međunarodne zajednice uvek pokazalo kao odlučujući faktor u ovakvim situcijama.
Napad na novinara N1 Veljka Pajovića
„Mi se analizom takvih narativa – targetiranja novinara od strane nosilaca političkih funkcija i medija pod njihovom kontrolom – već duže vreme bavimo, i to prosto rapidno, rapidno raste. Imamo uvrede, zastrašivanje, najstrašnije obraćanje novinarima, ali mi se čini nekako najopasnije je to kriminalizovanje konkretnih novinara i redakcija, ali i novinarstva kao profesije“, navodi naša sagovornica.
Kako dodaje, svako nezgodno pitanje je povod da neko bude „terorista, rušilac ustavnog poretka“ i tako dalje.
„Kolegi Pajoviću se pripisuje nešto što nije rečeno. Sada je pitanje kada će ko od svih nas, običnih građana, doći na red da bude predmet obračuna koje orkestriraju ti mediji“, navela je.
Veranu Matiću je prećeno ubistvom posle gostovanja u jednoj emisiji. Zašto je to normalizovano nereagovanjem institucija, i kako izgleda kampanja protiv Verana Matića i zašto je napad na novinare i medije zapravo napad na pravo građana da znaju, pogledajte u posebnom videu.
Od beskompromisnih novinara do borbe protiv digitalnog Divljeg zapada: Dokumentarci o medijima i informisanju
Milan Radonjić: Cilj kampanje protiv novinara koji su pisali o zvučnom oružju je strah
Živeti novinarstvo do poslednjeg daha
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.