
Ilustracija Cenzolovke / Fotografija levo: Instagram @buducnostsrbijeav, fotografija desno: Pedro Vargas LinkedIn
Pedro Vargas David, koji preuzima grupu od 14 informativnih medija u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj, od 2021. do kraja 2025. godine sedeo je u upravnom odboru mađarskog telekomunikacionog giganta 4iG, čije poslove sa državom sada preispituje nova vlada Petera Mađara.
Predsednik Građanskog pokreta Solidarnost iz Novog Sada, Goran Ješić, u pismu zvaničnoj Budimpešti traži hitnu reviziju i zamrzavanje sredstava iz mađarskih državnih fondova povezanih sa Alpac Capitalom i preuzimanjem Adria News Networka, uz molbu:
„Ne dozvolite da Orbanovi kriminalni mehanizmi uguše poslednje nezavisne medije u Srbiji.“
Ipak, pismo kojim Ministarstvo informisanja i telekomunikacija napada nezavisnu luksemburšku upravu za audiovizuelne medije (Autorité luxembourgeoise indépendante de l’audiovisuel, ALIA), vređa i teško optužuje N1 i Novu, a vlasnika fonda Alpac Capital poziva da televizije N1 Beograd i Nova S registruje u Srbiji, još jednom potvrđuje da postoji politička pozadina ove kupovine i nedvosmisleno ukazuje na ulogu srpske vlasti.
Istovremeno, Ministarstvo obmanjuje javnost jer netačno tvrdi da odobrenje za kupoprodaju izdaje luksemburško regulatorno telo ALIA, optužujući ga da „upadljivo prolongira i okleva sa izdavanjem odobrenja“.
ALIA je nezavisno regulatorno telo zaduženo za nadzor audiovizuelnih medijskih usluga, koje daje mišljenje, odnosno stručnu ocenu o uticaju transakcije na medijski pluralizam.
Odobrenje, kao što je Cenzolovka ranije objasnila, daje SMC (Service des médias, de la connectivité et de la politique numérique), služba Vlade Luksemburga nadležna za medije, povezanost i digitalnu politiku.
Test pluralizma je obaveza prema EMFA, Evropskom aktu o slobodi medija. Ministar Boris Bratina, koji potpisuje saopštenje, netačno tvrdi i da ALIA nikada nije reagovala zbog N1: REM je 2023. saopštio da je ALIA izrekla ukor televiziji N1 zbog emisije o Ani Brnabić.
Mađarsko-srpske veze
Veze Pedra Vargasa Davida bile su izuzetno jake u vreme Orbanove vladavine. Još 2017. mađarska država prepustila je Alpac Capitalu na upravljanje fond koji su osnovali državna izvozna banka (Exim), OTP banka i energetski gigant MOL.
Alpac je kupio Euronews krajem 2021, posao je zaključen 2022, i to uz finansijski ulog jednog od mađarskih državnih fondova. Posle promene vlasništva usledila su masovna otpuštanja i promena uređivačke politike.
Vargasov otac Mario David dugogodišnji je Orbanov savetnik, koji je u prijateljskim odnosima sa Aleksandrom Vučićem, kako je to sam predsednik Srbije krajem prošle godine rekao.
Rekonstruišući veze portugalskog fonda Alpac Capital – koji preuzima medijsku grupu Adria News Network – sa mađarskim kapitalom iz kruga bivšeg premijera Viktora Orbana, slovenački portal Necenzurirano objavio je da je Pedro Vargas, prvi čovek Alpaka, do kraja prošle godine sedeo u upravi 4iG, kompanije koja se bavi telekomunikacijama, IT-jem i satelitskom tehnologijom, a u vlasništvu ima i operatera Vodafone Hungary.
Mađarski premijer Peter Mađar naložio je opsežnu državnu reviziju ugovora vrednih više milijardi evra, potpisanih u vreme vlasti Viktora Orbana, a posebno svih ugovora između države i 4iG. Nalazi će, kako je najavio, biti obelodanjeni, a sve nepravilnosti prijavljene nadležnim institucijama.
Najveći vlasnik 4iG je mađarski oligarh Gelert Jasai, a Vargas je postao član Upravnog odbora te kompanije u aprilu 2021. Na taj položaj imenovali su ga akcionari, među kojima je najkrupniji upravo Jasai.
Slično kao u slučaju ANN, to mu je pošlo za rukom godinu dana pre nego što je Alpac Capital uopšte postao suvlasnik 4iG. Prema nalazima portala Necenzurirano, prve akcije fond je kupio tek u aprilu 2022. godine, uoči izbora na kojima je pobedio Orbanov Fides.
Prvi veći paket vlasnik Alpaca je stekao tokom dokapitalizacije koju je sproveo zajedno sa pomenutim oligarhom. U 4iG je imao ulogu „izrazito prijateljskog vlasnika, sa udelom od bezmalo šest odsto“. Ostavku je podneo krajem 2025.
Goran Ješić u pismu podseća na to da su nezavisna novinarska istraživanja evropskih medija dokumentovala da je Alpac ranijih godina koristio kapital mađarskog državnog fonda SZTA, najmanje 45 miliona evra u slučaju Euronewsa. Traži da mađarska vlada naloži tom fondu detaljnu proveru svih ugovora i ulaganja u fondove kojima Alpac upravlja ili je upravljao.
Za razliku od RTS-a, koji o ovoj temi ne izveštava, RTV Slovenija se njom bavi detaljno i ozbiljno. Portal RTV SLO javio je da je Alpac smenio direktore N1, TV Nove, Nova.rs, Radara i Danasa, kao i direktorku N1 Slovenija Katju Šerugu. Smenjeni su i kodirektor Vuter van Hauvelingen, programski direktor N1 u Hrvatskoj Tihomir Ladišić i direktor N1 Sarajevo Amir Zukić. Društvo novinara Slovenije (DNS) saopštilo je da sa zabrinutošću prati dešavanja jer netransparentnost postupka prodaje N1 i političke veze umešanih otvaraju pitanje pravih motiva vlasnika. Informacije o političkim vezama Alpaka i navodi da novi vlasnici planiraju osetno smanjenje ili ukidanje novinarskih radnih mesta, poručuju iz DNS-a, moraju da brinu svakoga kome je stalo do opstanka demokratije, posebno u vreme kada su mediji u Sloveniji meta političkih pritisaka i pretnji smanjenjem finansiranja. I SLOVENAČKI JAVNI SERVIS O KADROVSKOM CUNAMIJU
Pedro Vargas, čovek u žurbi
Alpac preuzimanje zvanično sprovodi preko luksemburškog fonda European Future Media Investments (EFMI), koji je ovog proleća sa Junajted grupom potpisao ugovor o kupovini regionalnih medija, među kojima su i N1 i Nova S. Taj fond su Portugalci u Luksemburgu osnovali tek krajem marta ove godine.
Pravno-formalno reč je o „partnerstvu“, podseća Necenzurirano — komanditnom društvu sa dve vrste članova: onima koji vode društvo i onima koji u njega ulažu. Ali, dodaju, iz javnih evidencija ne vidi se ko su ovi drugi.
Pedro Vargas David je u izvesnoj žurbi. Iako Alpac zvanično još nije preuzeo grupu N1 i iako saglasnosti luksemburškog regulatora još nema, hitno je smenio direktore praktično svih medijskih kuća, lično preuzimajući više pozicija.
Slovenački javni servis: Iza posla interesi bliski Vučiću

Marko Milosavljević (snimak ekrana, RTV Slovenija)
Medijski stručnjak sa Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani Marko Milosavljević ocenio je za slovenački javni servis da iza posla stoje interesi bliski Aleksandru Vučiću, pa je pozadina očigledno politička, a znatno manje ekonomska.
Smena direktora, kazao je, sa stanovišta medijskih sloboda nije sporna, ali bi smena urednika ili novinara značila zadiranje u uređivačku autonomiju, na šta su Evropska komisija i luksemburški regulator, u svetlu Evropskog akta o slobodi medija, izuzetno osetljivi.
Podsetio je i na to da je Alpac ranije vezivan pre svega za Orbanov režim, kao i da su i Orban i Vučić poznati po snažnim vezama sa ruskim režimom, zbog čega je, ocenjuje, preuzimanje medija u članicama EU izuzetno opasno.
„Činjenica da bi medije na Zapadnom Balkanu preuzela kompanija koja ima veze sa ruskim režimom izuzetno je opasna za Evropu i Evropsku uniju, naročito zato što se preuzimaju i mediji u državama članicama Evropske unije – ne samo u Srbiji, već i u Hrvatskoj i Sloveniji“, kaže Milosavljević, koji naglašava da ova promena može da ima izuzetno opasne posledice po Sloveniju.
On kaže da je N1 Slovenija jedan od najposećenijih portala u toj zemlji, bez ijednog skandala u dosadašnjem radu i sa nizom istraživačkih priča u javnom interesu, pa je ugrožavanje takvog medija opasno za slovenačku demokratiju i za izbore.
Alpac Capital i Vargas našli su se već 2024. u postupku portugalskih vlasti zbog 36 prekršaja vezanih za poštovanje zakonodavstva o sprečavanju pranja novca. Reč je pre svega o propustima u proveri ulagača i porekla njihovog novca — nadzor je pokazao da fond nije sprovodio zakonom propisane postupke koji sprečavaju da u finansijski sistem uđe novac sumnjivog porekla. Fondu i njegovim rukovodiocima izrečeno je ukupno 137.500 evra kazni.
Izveštaj revizije u Mađarskoj se čeka.
Alpac Capital je, kako su pisale Vijesti iz Crne Gore, kažnjavan u Portugalu od 2017. do 2023. zbog 36 kršenja propisa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Portugalski regulator je 2024. godine kasnije utvrdio tih 36 administrativnih prekršaja i kaznio Alpac Capital, Pedra Vargasa Davida i Luisa Kostu Santosa sa 137.000 evra, kako je preneeo podgorički dnevnik. Nije tada utvrđeno da su ova trojica prali novac ili finansirali terorizma bilo, nego da nisu poštovali procedure kojima se smanjuje rizik da novac koji su njihove firme prikupljale od ulagača ne dolazi iz takvih i drugih krivičnih dela. PORTUGALSKI REGULATOR KAZNIO ALPAC ZBOG 36 PREKRŠAJA
Kako ojačati lokalne medije i obnoviti informisanje o radu opštinskih vlasti: Britansko rešenje daje rezultate
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Živeti novinarstvo do poslednjeg daha
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.