
Lideri Srbije i Mađarske centralizuju moć u svojim rukama: Vučić i Orban (foto: FoNet, Flickr)
Nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio nalaze iz izveštaja Fridom hausa, Željke Čaki (Zselyke Csaky), direktorka istraživanja te organizacije za Evropu i Evroaziju, izjavila je za Cenzolovku da je u Srbiji i Mađarskoj primećeno da nedemokratski lideri koncentrišu moć u svojim rukama.
„Jedan od trendova koji su prepoznati u ovogodišnjem izveštaju jeste gušenje medijskih sloboda u krhkim demokratijama od strane vođa koji centralizuju moć u svojim rukama, i čiji su programi neliberalni i antidemokratski. Kako pokazuju različiti delovi izveštaja, dve države u kojima je ovaj trend najizraženiji jesu Mađarska i Srbija“, odgovorila je Čaki na molbu da prokomentariše Vučićeve izjave.
U izveštaju Fridom hausa o slobodi medija, vladavina predsednika Srbije Aleksandra Vučića poredi se sa vladavinom mađarskog premijera Viktora Orbana – konstatuje se da obojica guše kritičko novinarstvo, konsoliduju vlasništvo nad medijima u rukama bliskih saradnika i time osiguravaju da mediji koji imaju najveću gledanost podržavaju vladu i blate njene protivnike.
Vučić je to prokomentarisao rečima da izveštaj Fridom hausa ne predstavlja „ništa novo“, već da se radi o dva teksta napisana na osnovu prošlogodišnjeg izveštaja čije su suštinske mete mađarski premijer Viktor Orban i američki predsednik Donald Tramp.
Željke Čaki, koja je jedna od autorki izveštaja, za Cenzolovku kaže da su izneti rejtinzi zemalja i analize izvedeni iz ovogodišnjeg izveštaja Fridom hausa „Sloboda u svetu“, koji procenjuje stvarne slobode koje pojedinci imaju u različitim državama, a ne performanse njihovih vlada.
U izveštaju FH konstatuje se da Vučić i Orban guše kritičko novinarstvo, konsoliduju vlasništvo nad medijima u rukama bliskih saradnika i time osiguravaju da mediji koji imaju najveću gledanost podržavaju vladu i blate njene protivnike
U izradi izveštaja „Sloboda u svetu“ Fridom haus sarađuje sa lokalnim analitičarima u svakoj od tih zemalja, a podaci i analize koje oni obezbede pregledaju akademski savetnici te organizacije, kaže ona. Tokom tih regionalnih sastanaka, koji se održavaju zbog pregleda podataka i analiza sa terena, Fridom haus određuje šta su glavni trendovi za aktuelnu godinu.
„Deo (izveštaja) koji sam ja napisala bazira se na indikatoru medijskih sloboda iz izveštaja ’Sloboda u svetu 2019’, na ishodu regionalnog sastanka na kom su razmatrani rejtinzi za Evropu, kao i na podacima i analizama koje su obezbedili naši regionalni i lokalni analitičari“, rekla je ona.
Na pitanje o odnosu Evropske unije prema zaštiti medijskih sloboda u Srbiji, Čaki kaže da je zadatak građana da ponovo prihvate dobro novinarstvo i zauzmu stav protiv populističkih i neliberalnih glasova koji pokušavaju da ga omalovaže.
Međutim, to ne znači da međunarodni akteri ne mogu da imaju direktniju ulogu u odbrani medijskih sloboda, a Evropska unija treba da mnogo jasnije osuđuje napade na medije, kaže ona.
„Sadašnje stanje stvari, u kom je EU opterećena unutrašnjom krizom i postupak proširenja je na autopilot režimu, dok se svi prave kako sve ide kao i obično, veoma škodi svima koji su uključeni u taj proces“, zaključila je Željke Čaki.
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.