Jelst je za portal Juropijan vestern Balkans podsetio da je vlada Norveške, zajedno sa EU i OEBS, pomogla Vladi Srbije u izradi nove Medijske strategije.
Prema njegovim rečima, Norveška smatra da je potrebna snažna javna regulatorna agencija sa mandatom ne samo da nadgleda i usmerava, već i da podstakne medijski pejzaž koji postaje sve kompleksniji.
„To se odnosi na etiku i nadležnosti štampe. Drugo, potrebna je nezavisnost upravnih tela ili odbora javnih emitera, pod tri značaj javnog medijskog servisa, takođe, da učestvuje u istraživačkom novinarstvu“, rekao je Jelst.
U tu svrhu, dodao je on, dogovorene su jasne odredbe zakona koje čine ovu aktivnost prihvatljivom i poželjnom.
Jelst je naveo da je neophodno i osnažiti Savet za štampu, s obzirom na njegovu suštinsku ulogu u posredovanju samoregulacije samih medija.
Savet za štampu i pojedinačni mediji trebalo bi da preuzmu tu ulogu, prema norveškoj paradigmi, kao kombinaciju ombudsmana i sudnice, rekao je Jelst i naglasio da je neophodna potpuna transparentnost kada je u pitanju vlasništvo i finansiranje medija.
Jelst je ukazao i da je neophodna dostupnost finansijskih sredstava za manje medijske kuće, što doprinosi pluralističkoj i nezavisnoj medijskoj strukturi.
Prema njegovim rečima, potrebno je obezbediti nediskriminatoran i jednak pristup svim političkim strankama bez preferencijalnog tretmana tokom izborne kampanje.
Ovo je ključno za pružanje činjeničnih i relevantnih informacija građanima kako bi mogli donositi odluke u skladu sa svojim interesima. Norveška će nastaviti da pomaže, kao predvidljivi partner i pristalica aktivnosti koje se tiču reforme medija u ove tri države, rekao je Jelst.
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.