
Foto: parlament.rs
Iako je rok za izbor novih članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije istekao prošle godine, u Skupštini Srbije danas je održan javni razgovor sa svih 18 potencijalnih kandidata koji bi svoje mesto mogli da dobiju u ovom telu. Ukupno 115 organizacija predložilo je 36 kandidata i kandidatkinja od čega će na kraju biti izabrano njih 9.
Zamerke i primedbe stručne javnosti počele su još i pre početka izbora. Tako je zbog propuštanja roka da se Savet odabere na vreme, nekoliko medijskih organizacija podnelo krivičnu prijavu protiv predsednice Skupštinskog odbora za kulturu i informisanje Nevene Đurić.
Ispostaviće se da je ta prijava bila samo uvertira u celokupan proces, budući da kritike sada dolaze i od samih predloženih kandidata i kandidatkinja – kako od onih koji nisu ušli u uži izbor, tako i od onih koji jesu.
Organizacija Građanske inicijative ističe da je ceo proces izbora novih članova kompromitovan kandidovanjem osoba koje ne ispunjavaju zakonske kriterijume, kao i da 32 predlagača ne ispunjava zakonske uslove, poput Megatrenda.
Novinarka i osnivačica Tv Forum iz Prijepolja Mileva Malešić predložena je za članicu od strane Nezavisnog uduruženja novinara Srbije, međutim njeno ime se nije našlo u užoj selekciji. Za portal Mediareform kaže da je ceo postupak bio obeležen nizom proceduralnih grešaka.
Predloge su davali oni koji po zakonu uopšte ne mogu da predlažu kandidate sa ciljem da se odaberu kandidati koji su naklonjeni vladajućoj strukturi i nažalost iako se nastojalo da se odabere telo koje neće biti provladino, trenutno sve ide prema tome – kaže Malešić.
Kandidat Dušan Aleksić, docent na Filozofskom fakultetu u Nišu koji je predložen od strane udruženja koja se bave zaštitom prava dece, kaže da je u uži izbor dospeo pukom srećom zahvaljujući brojnosti i organizovanosti predlagača.
Ono što je konkretno obeležilo čitav ovaj proces izbora članova Saveta jeste evidentno i nedvosmisleno kršenje Zakona o elektronskim medijima koji reguliše celokupnu proceduru. Članovi Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije ne samo da su se oglušili i ignorisali taj Zakon, već su ga oni i prekršili uprkos svim prigovorima i pritužbama na sam proces – ističe Aleksić.
Nada da će REM u novom sastavu raditi ono što prethodni nije, a to je poštovanje medijskih zakona i sprovođenje procedura i pravila – nije dugo potrajala. Novinarka Cenzolovke Danica Đokić kaže da iako je u početku delovalo ohrabrujuće, jer je među imenima kandidata/kinja videla brojne ugledne ličnosti iz sveta medija, nije očekivala da će oni na kraju ući u REM.
Nekako je odavno jasno da tu profesionalnost i kvalifikovanost nisu nikakvi kriterijumi nego da je to isključivo politička podobnost. Mislim da je jasno bilo svima nama u medijskoj zajednici, a i široj javnosti, da se među kandidatima, a kasnije i u samom REM-u u skorijoj budućnosti neće pojaviti kritičari režima. Sve i da se pojave, oni će tu biti u manjini, neće imati nikakvu moć, niti će moći da odlučuju – ističe Đokić.
Među kandidatima i prorežimski analitičari, ali i povratnici
Dežurni analitičari u medijima koji redovno krše Kodeks i druge profesionalne i etičke standarde medijskog zanata mogli bi uskoro da budu ti koji će nadgledati rad elektronskih medija i odlučivati o njihovoj sudbini.
Dodatnu sumnju da će se nastaviti kontinuitet “starog” REM-a baca i činjenica da je jedan od kandidata i Milorad Vukašinović, zamenik predsednice Saveta REM-a Olivere Zekić u prethodnom sazivu.
Sledeći preporuke ODIHR-a, Srbija se obavezala u svojoj Reformskoj agendi da će “stvarati pozitivno okruženje i kulturu etike i odgovornosti, što će podstaći medije da se pridržavaju Etičkog kodeksa novinara Republike Srbije”,
dok će mera u vezi sa funkcionisanjem REM-a “doprineti povećanju transparentnosti u radu regulatora”.
Nevoljnost države da zaista sprovede takve reforme vidi se i u činjenici da je rok za zamenu članova Saveta probijen odavno, ističe novinarka Đokić.
4. avgust 2024. je bio poslednji dan da se poziv za nove članove Saveta raspiše, to se naravno nije desilo, što je početak aspurdnosti i te farse procesa gde se vidi da državi uopšte nije stalo da obezbedi nezavisnost REM-a, da obezbedi jedno telo koje će da reguliše elektronske medije i prati poštovanje Zakona o elekronskim medijima – pojašnjava Đokić.
Saopštenjem da je trenutni odabir novih članova Saveta neregularan i nezakonit oglasili su se i studenti Filozofskog fakulteta u Nišu koji su u blokadi, te pozivaju odgovorne da ispitaju proces kako se “medijski mrak ne bi dalje nastavio”.
Svesni odgovornosti koju naša profesija nosi u društvu u kreiranju javnog mnjenja, jako smo razočarani i zabrinuti, jer naši uzori od kojih smo učili i na koje smo se ugledali svesno ne poštuju etički i moralni kodeks ni kao društveno odgovorni pojedinici, ni kao profesionalci u svom poslu – navode u saopštenju.
Dva kandidata i sa niškog Filozofskog
Među 18 kandidata na konačnoj listi našla su se i dva predavača sa Filozofskog fakulteta u Nišu pri Departman za komunikologiju i novinarstvo. Redovni profesor u penziji Zoran Jevtović ušao je u trku kao predlog akreditovanih univerziteta.
Jevtović je široj javnosti poznat i kao urednik časopisa “Napredak” u izdanju Fondacije za srpski narod i državu. Na sajtu fondacije stoji da je “tvorac vizije” pomenute organizacije predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a da ju je osnovala Srpska napredna stranka 2019. godine.
Jevtović je tokom današnjeg javnog razgovora i predstavljanja kandidata u Narodnoj skupštini govorio o svom dugogodišnjem iskustvu u medijima, kao i naučnom doprinosu i angažovanju na Fakultetu. Istakao je da je trenutno u penziji i da “REM nije potreban njemu, već on REM-u”.
Njegov mlađi kolega, Dušan Aleksić, nije hteo da govori o svojoj biografiji već je podsetio na to da postoji određeni broj predlagača, kao i samih kandidata, koji ne ispunjavaju zakonom predviđene uslove.
Način na koji je ovaj proces sproveden dovodi do toga da je Zakon o elektronskim medijima praktično suspendovan, a samim tim i prekršen i dozvolili ste da svako kandiduje svakog ukoliko nekom to odgovora. Time ste pokazali da ne postoji politička volja da REM bude zaista nezavisno i profesionalno telo – istakao je Aleksić.
Među ostalim kandidatima koji su ušli u uži Izbor jesu i Leontina Pat, Dejan Vuk Stanković, Rodoljub Šabić, Željko Hubač, Jovana Vitez, Stevica Smederevac, Aleksandra Krstić, Sanja Anđelković, Mevljud Dudić, Petar Kočić, Tanja Vojvodić Mitrović. Saša Mirković, Dubravka Valjić Nedeljković, Ištvan Bodžonija i Muhedin Fijuljanin.
Podsećanja radi, rok za izbor novih članova bio je 4. novembar, od kada je Srbija ostala praktično bez Regulatornog tela za elektronske medije.
Zašto je REM važan?
Regulatorno telo za elektronske medije nasledilo je ulogu Republičke radiodifuzne agenciije. Od 2014. godine, kako je osnovano, ovo telo nadležno je za sprovođenje medijskih zakona u elektronskim medijima kako bi građanima i građankama garantovalo raznovrsnost medijskih usluga, ali i pravo na zaštitu i razvoj slobode mišljenja, prenosi Istinomer.
REM obično dospe u centar pažnje javnosti prilikom odlučivanja o dodeli nacionalnih frekvencija emiterima, kao i onda kada pružaoci medijskih usluga prekrše neku od odredbi zakona koju Savet ovog tela “previdi”.
Poslednjih godina, kritike na račun regulatora ne iznose samo domaća medijska udruženja i poznavaoci prilika, već se sumnje u nezavisnost rada ovog tela česte i u međunarodnim izveštajima, poput Godišneg izveštaja o vladavini prava Evropske komisije.
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.