Na pitanje o položaju medija i uticaju i odnosu državnih funkciionera i tranzicionog perioda na medije, Pašalić je odgovorio: „Ovo pitanje je vrlo kompleksno. Mnogi od novinara nemaju čak ni adekvatne ugovore, nemaju plaćene doprinose, njihov posao je oročen za nečiju volju, kako onda da tu ne govorimoo svemu i svačemu, od cenzure, preko autocenzure do pritisaka svake vrste.
Znači, normativno se to mora urediti i zakonski i inspekcijski pratiti.
Drugo, novinari su izloženi zaista svakoj vrsti napada, od fizičkog ugrožavanja do nevaspitanog odnosa prilikom uzimanja izjave, i stav institucije, a i moj, jeste da se novinari moraju apsolutno zaštititi od svačije samovolje“.
On je dodao da, kao i u slučaju policije, uvek treba posmatrati i drugu stranu.
„Znate i da su novinari kršili određena pravila svoje struke prejudicirajući sudske odluke, osuđujući pojedine osobe po novinama, a da postupak nije ni započet…“, rekao je Pašalić.
Prema njegovoj oceni, zaštitnik građana mora da ukazuje na svaku od tih situacija, i jednu i drugu.
„I kada je pogrešeno spram novinara i kada su novinari pogrešili spram, prvenstveno, građana koji su se našli unekoj medijski ‘interesantnoj’ situaciji. Takvo pisanje koje ima neki mali senzacionalistički prizvuk njima apsolutno remeti ceo život, kao i život njihove dece, potomaka, rođaka“, rekao je Pašalić u intervjuu za Politiku.

Ubistvo u Ulici Slavka Ćuruvije
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.