
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se za 10 meseci 248 puta obratio putem televizija sa nacionalnom frekvencijom, pokazalo je sitraživanje koje je uradila CRTA.
Na predlog Sindikata novinara Srbije (SINOS) u Zakon o javnom informisanju i medijima kojeg je danas usvojila Skupština Srbije, ušlo je pravo novinara da u toku nedeljnog i godišnjeg odmora ne moraju komunicirati s poslodavcima.
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović izjavio je da su usvojeni Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o elektronskim medijima revolucionarni, dobri za medijsku scenu u Srbiju i da su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom, a da se u toj oceni slažu i Evropska komisija i delegacija misije OEBS.

Nakon pisanja CINS-a da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) već godinu dana nije podnelo nijednu prekršajnu prijavu protiv televizija sa nacionalnom frekvencijom zbog sumnji u kršenje Zakona o oglašavanju omogućavajući im tako da prihoduju milione, predsednica Saveta REM-a Olivera Zekić tvrdi da je sve pod kontrolom.
Skupština Srbije je danas usvojila novi Zakon o javnom informisanju kojim je država, uprkos protivljenju medijskih udruženja, Telekomu i zvanično omogućila da osniva svoje medije. Ovo će omogućiti nove poslovne poduhvate na medijskom tržištu državnoj kompaniji koja je prethodnih godina već postala uticajan igrač u svetu medija - što kroz upliv u medijsko vlasništvo uz izbegavanje zakonskih zabrana, što kroz kupovinu niza manjih kablovskih operatera. Dok je deo javnosti to kritikovao, upozoravajući na potencijalno ugrožavanje medijskih sloboda i pluralizma, Telekom je imao moćne zaštitnike - državu i režimske medije koji su ga nekritički predstavljali kao veoma uspešnu kompaniju. Poslednji u nizu je izveštaj Agencije za privredne registre, koji su iskoristili portali od Republike do Blica da Telekom predstave kao „najuspešniju srpsku kompaniju“. Ipak, malo pažljiviji pogled na finansijske izveštaje Telekom grupe pokazuje drugu stranu „uspeha“ - pad dobiti i gotovo dve milijarde evra dugova.

"Potrebna nam je ozbiljna podrška građana ukoliko želimo damedijsku scenu dovodimo u red, jer je ceo proces donošenja medijskih zakona pokazao da ova vlast reaguje isključivo na pritisak. Ovde nije reč o medijima i medijskim radnicima, već je reč o građanima Srbije i njjihovom pravu da budu informisani", izjavila je Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija.

Bilo ih je tačno trinaestoro. Ali nije to bila Tajna večera – niti je bila tajna, niti se služila večera. Čak je i vreme za taj obrok odavno prošlo. U sitnim noćnim satima, dok je većina građana Srbije spavala, Odbor za kulturu i informisanje, sa svojih 13 članova, sastao se da se (ne)složi s odlukom vlade da skoro sve pristigle amandmane na oba medijska zakona odbije. U naredna skoro tri sata (!) pričalo se o i Šešelju, Đilasu&Šolaku, zakonu iz 1998, zakonu iz 2009, medijskim servisima… i sve je to izgledalo – ovako
Sa jedne strane legalizacija postojećeg stanja, sa druge - povratak države u vlasničku strukturu u medijima.
Direktor Vremena Stevan Ristić, govoreći o članovima novog Predloga Zakona o javnom informisanju i medijima, od kojih jedan predviđa da Telekom, sada i legalno, može da osniva medije, što je u suprotnosti sa Medijskom strategijom Vlade, kaže da ostaje nada da će i demokratska javnost i međunarodni faktor uspeti da se ta dva člana promene.
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Evropska komisija traži od Srbije da sprovede Medijsku strategiju i u skladu s njom stvori slobodno medijsko okruženje, omogući fer konkurenciju i osigura zaštitu medijskog pluralizma. Šta sve predviđa Medijska strategija?
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.