Istraživanje je sprovedeno u periodu od avgusta 2021. do jula ove godine. Rezultati pokazuju da ne postoji ujednačen pristup ni u direktnoj komunikaciji sudova i tužilaštava sa medijima, kao i da postoji nesklad u broju, vrsti i kvalitetu informacija na sajtovima.
Uvidom u sajtove utvrđeno je da veliki broj tužilaštava iz uzorka nema posebno imenovanu osobu za komuniciranje sa javnošću. Neki sudovi i tužilaštva i dalje nemaju veb sajtove, što je prvi preduslov za komunikaciju u vremenu u kom živimo – navode autori istraživanja.
Dodaju da je utvrđeno i da nema informacija o istragama i postupcima za koje postoji povećano interesovanje javnosti, kao i da iz pravosuđa ne odgovaraju dovoljno na zahteve za informacije od javnog značaja.
Slanjem zahteva za pristup informacijama od javnog značaja želeli smo da saznamo u kojoj meri su sudovi i tužilaštva transparentni kada su u pitanju predmeti povezani sa korupcijom, a odnose se na tužilačke istrage i sudske postupke koji su u toku, te da li je ujednačena praksa postupanja sudova, odnosno tužilaštava kada postupaju po zahtevima za pristup informacijama – kažu autori.
Takođe, navode da se iz odgovora Visokog saveta sudstva (VSS) ne vidi šta je urađeno kako bi se unapredila transparentnost sudova i tužilaštava i poboljšala komunikacija sa novinarima, niti koliko se sprovode postojeći strateški dokumenti.
Iz Partnera Srbija ističu da su u odgovoru VSS-a bile navedene neke od aktivnosti za unapređenje komunikacije, poput izrade vodiča za portparole i radionica.
U odgovoru DVT se navodi da je poslednja Komunikaciona strategija tužilaštva važila do 2020, ali da DVT nije radio izveštaj o sprovođenju strategije. U odgovoru se takođe navodi da je izrađen nacrt nove Komunikacione strategije, te da je izrada strategije produžena usled pandemije kovida i izbora novog sastava DVT. Opravdano se može pitati na osnovu kojih indikatora je izrađen nacrt nove strategije, ako nije izrađena evaluacija prethodno sprovedene – ojašnjavaju iz Partnera Srbija.
Kako navode, održana su i dva sastanka na kojima je učestvovalo 35 predstavnika osnovnih i viših sudova i tužilaštava, Apelacionog suda u Beogradu, VSS-a, Udruženja tužilaca Srbije, NUNS-a, organizacija civilnog društva i novinara.
Neujednačena praksa u komunikaciji, nemogućnost pristupa sudnicama i održavanju ročišta, nedovoljno sistematizovani podaci, nedostatak konferencija za medije, neadekvatna zaštita prava na pristup informacijama od javnog značaja, nepostojanje odgovornosti u slučaju neodgovaranja novinarima, senzacionalizam u tabloidima i nedovoljno znanje novinara o funkcionisanju pravosuđa – neki su od problema istaknutih na sastancima.
Preporuke koje autori istraživanja daju za poboljšanje stanja u odnosima pravosuđa i medija jesu, pre svega, da sudovi i tužilaštva objavljuju više informacija o istragama na sajtovima.
Jedna od preporuka je i da informacije objavljuju po vrstama, kao i da imenuju zaposlene koji će komunicirati sa novinarima i razumljivo im davati podatke.
Iz Partnera Srbija smatraju i da je neophodno regulisati pitanje odgovornosti pravosuđa kada ne odgovaraju medijima ili favorizuju neke od njih.
Preporučuju i redovne i vanredne konferencije, prostup ročištima za novinare, nova strateška dokumenta, evaluacije, uputstva, obuke za medijske radnike, portparole, sudije i tužioce.
T. R:
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.