„Slobodni mediji i slobodna medijska reč temelj su demokratije i osnova jakih institucija. Demokratsko društvo nezamislivo je bez slobodnih i odgovornih medija, a ostvarena ljudska i manjinska prava nemoguća bez ispunjavanja prava gradjana na informisanje“, naveo je Pašalić u saopštenju.
On je naveo i da godinama i decenijama urušavan materijalni položaj novinara, obeležen nepovoljnim ugovorima, neredovnim i malim platama, dodatno je oslabljen serijom čestih napada na medije.
„Govor mržnje, kojem gotovo svakodnevno svedočimo, doprinosi stvaranju takve društvene atmosfere koja lako eskalira u direktne fizičke napade na novinare“, upozorio je zaštitnik gradjana.
Pašalić je naveo da najdrastičniji primer napada koji se dogodio u decembru prošle godine (kada je novinaru portala Žig info Milanu Jovanoviću zapaljena kuća), kao i niz pretnji koje su upućene na adrese više redakcija i medijskih udruženja, iznova aktuelizuju pitanje bezbednosti novinara.
On je dodao i da uprkos takvom stanju u oblasti slobode medija, tačna i jedinstvena evidencija napada na novinare ne postoji, te se podaci različitih medijskih udruženja, i nadležnih državnih organa, razlikuju.
Jedinstvena evidencija i preciznije definisanje pojmova koji se odnose na napade i pritiske na novinare u značajnoj meri doprinele bi poboljšavanju njihovog položaja, ocenio je zaštitnik gradjana.
Kako je dodao, kroz seriju sastanaka sa predstavnicima medija i medijskih udruženja, inicirao je da se po ugledu na platformu Saveta Evrope, u Srbiji uspostavi medijska platforma koja bi registrovala sve napade na novinare i obezbedila tačnu evidenciju, precizno praćenje napada na novinare, kao i reagovanje nadležnih državnih organa.
Ubistvo u Ulici Slavka Ćuruvije
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.