
Foto: Cenzolovka
Medijske scene u šest zemalja Jugoistočne Evrope – Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Rumuniji – u značajnoj meri su kontrolisane od strane političkih, privrednih i finansijskih grupa.
U tim državama se, takođe, ne pokazuje dovoljno spremnosti da se označi a potom i spreči klijentelizam u medijima, kao pojava koja nastaje usled razmene „pogodnosti i usluga“ između politike, ekonomskih centara moći i samih medija.
Ovo su ključni nalazi u analizi Indeksa klijentelizma u medijima u 2015. godini u šest zemalja Jugoistočne Evrope, u kojima je tokom jednogodišnjeg istraživanja mereno koliko se i kako u navedenim državama nose sa klijentelizmom, odnosno koliko su u stanju da ga sprečavaju.
Jedan od najvažnijih načina na koji klijentelizam utiče na medije jeste onaj kroz proces u kom vlasnici i oni koji ih finansiraju stavljaju medije pod kontrolu kako bi ostvarili svoje interese, navedeno je u analizi Indeksa klijentelizma u medijima koji je juče istovremeno predstavljen u svih šest država obuhvaćenih istraživanjem.
Nijedna država se ne odupire klijentelizmu
U odnosu na istraživanje iz 2014. godine, indeks klijentelizma u medijima pogoršan je u svim navedenim državama, dok je taj pad najznačajniji u Srbiji i Rumuniji.
Na drastičan pad indeksa klijentelizma u Srbiji u 2015. godini uticala je pre svega sporna implementacija medijskih zakona, čije se usvajanje u 2014. godini, s druge strane, pozitivno odrazilo na rejting Srbije u prvom istraživanju za 2014. godinu, kazala je na predstavljanju izveštaja u Novom Sadu Smiljana Milinkov iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine, jedne od osam organizacija koje su učestvovale u projektu koji je finansirala Evropska unija.
Problemi implementacije medijskih zakona u Srbiji, navela je Smiljana Milinkov, izraženi su tokom konkursnog finansiranja, u vođenju Registra medija, te prilikom privatizacije medija.
Medijsko tržište, način dodele budžetskog novca za medije i oglašavanje u medijima u istraživanju su ocenjeni kao oblasti gde u svim zemljama postoji najveći rizik od pojave klijentelizma
U istraživanju je analiziran zakonodavni i institucionalni okvir, vlasništvo nad medijima i njihova transparentnost, medijsko tržište, te medijske slobode.
Nijedna država obuhvaćena istraživanjem nije pokazala spremnost i sposobnost da se odupre klijentelizmu, rekla je Smiljana Milinkov. U Srbiji naročitu pogodnost za klijentelizam, dodala je ona, predstavlja veliki prostor između usvojenih zakona i njihove primene, i u tom smislu država ništa ne čini da to promeni – zapravo, čini se da joj ovakva situacija u potpunosti odgovara.
Medijsko tržište, način dodele budžetskog novca za medije i oglašavanje u medijima u istraživanju su ocenjeni kao oblasti gde u svim zemljama postoji najveći rizik od pojave klijentelizma.
Državna pomoć medijima, pokazuje istraživanje, najviše je rasprostranjena u Srbiji, gde je prošle godine oko 800 medija dobilo takvu pomoć kroz tzv. konkursno finansiranje, dok je u Hrvatskoj taj broj četiri puta manji. Uprkos takvoj razlici, iznos pomoći koju su te države izdvojile gotovo je jednak: u Hrvatskoj 10,9 miliona evra, u Srbiji 11,1 milion evra. U Bosni i Hercegovini je za medije izdvojeno blizu tri miliona evra, ali nije poznat tačan broj medija koji su primili tu pomoć.
Posebnu sumnju bude popularna budžetska izdvajanja za usluge „promocije i objavljivanja“. U Hrvatskoj je, tako, prošle godine za te namene medijima plaćeno 31,5 miliona evra, u BiH 3,9, a u Srbiji skoro 11 miliona evra. Podaci za Makedoniju, Crnu Goru i Rumuniju nisu bili dostupni istraživačima.
Državna davanja i disciplinovanje medija
Predsednik NDNV Nedim Sejdinović nazvao je državna davanja za medije u Srbiji mehanizmom za disciplinovanje medija, ocenivši da na taj novac ne mogu da računaju mediji „koji su kritički nastrojeni prema vlasti“.
„Tu se čak može govoriti o korumpiranju i medija i novinara. Naravno, ne svih medija i ne svih novinara, ali tih potonjih je sve manje“, naveo je Sejdinović na novosadskoj promociji Indeksa klijentelizma u medijima u 2015. godini.
Sejdinović je ukazao i na podatke o brojnim napadima na novinare i o pretnjama koje im se upućuju, konstatujući da loš materijalni položaj i uskraćivanje osnovnih prava čine novinare „podložnijim pritiscima i uticajima“. On je dodao da problem predstavljaju i pasivni novinarski sindikati.
Marija Vukasović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) dopunila je nalaze istraživanja podacima iz novog registra napada na novinare, koji je sačinilo to udruženje i koji je dostupan na adresi safejournalists.net, a on beleži više od 100 napada samo u Srbiji.
SEJDINOVIĆ: REM, ALATKA ZA POLITIČKE PRITISKE
Govoreći o diskrepanciji između usvojenih zakona i njihove primene, predsednik NDNV je kazao da se Regulatorno telo za elektronske medije (REM) pretvorilo u „apsolutnu suprotnost“ onome što stoji u propisima, te da je to telo postalo „alatka za političke pritiske“.
Problem s popunjavanjem sastava REM članom kojeg predlaže nevladin sektor pokazuje da vlast ne želi da u tom telu sedi neko s integritetom, jer u tom slučaju ne da ne bi dobili poslušnika, već bi postojala „opasnost“ i da to telo konačno počne da funkcioniše, rekao je Sejdinović.
1 komentar za: “Političari i tajkuni kontrolišu medije kroz budžetsko finansiranje i oglašavanje”