“Naši partneri u REM-u veruju da mi ne možemo da uradimo ništa dok ne izaberemo predsednika. I postavljaju uslove za izbor predsednika koji upućuju na zaključak da ih ne zanima da radimo bilo šta što je bitno u ovom trenutku”, predočava Šabić.
Na pitanje da li monitoring može da se promeni onda kada bude izabran predsednik Saveta REM-a, Šabić odgovara da bi trebalo da dođe do promene nezavisno od toga – ali u ovom trenutku ne može.
“Takav nastup, koji podrazumeva da mi moramo da odaberemo Petra Petrovića ili Miloša Garića ili se neće desiti ništa, jeste objektivna ucena. Mislim da je bilo kakva ucena tog tipa neprihvatljiva, bez obzira da li je predlog Rodoljub Šabić ili Miloš Garić. I čim nastupate tako, vi blokirate jedan proces u kome nećete da radite milion puta važnije stvari od pitanja ko će li neće biti predsednik REM-a. A nama se upravo to dešava”, dodaje Šabić.
Kaže da će se proces nakon dugih pregovara ponovo vratiti na početak, te da će biti suočeni sa činjenicom koja im je prvobitno i saopštena – da određena ličnost mora da bude predsednik.
“Glasali smo o toj ličnosti dva puta i nije dobila potrebnu većinu. I nakon toga smo predložili da promenimo ta dva kandidata koji nisu dobili potrebnu većinu – što je odbijeno. Ostali su pri istom kandidatu, mi smo ga promenili, pa opet nismo dobili potrebnu većinu. Zaista se nameće zaključak da je zapravo cilj da REM ne može da radi ništa”, navodi on.
Smatra da je jedini motiv da kampanja koja teče “čak mnogo pre nego što je formalno otvorena”, te da neko želi da se ona nastavi dalje bez ikakvih problema i realnog monitoringa.
“To što stručna služba prati vredi nešto je vredan dokumentacioni materijal, ali bez adekvatnih reakcija, ocena i stavova REM-a, ne vredi ništa. I mislim da je nekome upravo to cilj”, ističe Šabić.
„Glavni zadatak REM-a nije da izabere predsednika, već da radi ono što piše u zakonu“
Ocenjuje da je sa stanovišta elementarne logike problematično što “nam neko govori da izbore u 2026. treba da monitorišemo po pravilima utvrđenim 2023. godine”.
“Ali činjenica da mi to ne možemo da menjamo dok ne izaberemo izvesnu osobu za predsednika, zasniva se na aktivnim, važećim aktima, na statutu i poslovniku REM-a”, ukazuje Šabić.
Uspehom, pak, smatra to što su sednice REM-a sada javne.
“I ako ništa drugo, vi bar sada možete da dođete tamo da vidite ko šta govori, a ne da se iza kulisa završavaju stvari. Mi smo zaista u jednoj, s pravnog stanovišta, neodrživoj situaciji. Ali ono što jeste fakat je odnos četiri-četiri. Šta god mi želeli da uradimo, oni su uvek u stanju da blokiraju kvorum. Nikakvu odluku ne možemo doneti”, navodi on.
Ističe i da glavni zadatak REM-a nije da izabere predsednika, već da radi ono što piše u zakonu i da štiti standarde upisane u zakonu, kao i javni interes. Na pitanje da li REM prati funkcionersku kampanju, Šabić odgovara potvrdno.
“To se radi, ali nije to problem. Postoji tamo stručni tim, solidan i solidno podržan logistički, sa pristojnim softverom, koji prati realizaciju tog programa iz 2023. I to radi, po mom shvatanju, seriozno. Međutim, problem je ko će dati izveštaj povodom toga, jer oni to ne mogu. Oni će spremiti faktorsku građu koja će potvrditi šta se sve dešavalo u informativnim i drugim programima 11. televizija. Ali ko će, budući da nismo izabrali predsednika, da kaže nešto povodom toga? Uz to se i ignorišu činjenice koje uopšte nisu za ignorisanje”, kaže Šabić.
Šabić navodi i da nije optimističan da će na novoj sednici Saveta REM-a, koja će biti održana u utorak, 22. septembra, predsednik biti izabran.
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Filmovi o novinarima i za novinare
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.