Reč je o sredstvu koje je Radna grupa Istočni Stratkom, osnovana za borbu protiv ruske propagande, dodala među postojeće i koje svako može da koristi kako bi bolje razumeo pretnje u medijskom prostoru i od njih se odbranio, saopštio je EEAS.
EEAS navodi da je prošlo osam meseci od početka ruske agresije na Ukrajinu a da su još pre godinu dana postali očigledni gomilanje vojske i priprema terena za agresiju u informacionom prostoru.
Tokom tri meseca koji su pretodili napadu na Ukrajinu, EEAS Radna grupa Istočni Stratkom primetila je karakterističan skok narativa dezinformacija koje je promovisao ruski „dezinformacioni ekosistem“.
Tako je u međima poznatim po dezinformacijama upotreba ključne reči „nacistički“ u vezi sa Ukrajinom povećana za gotovo 300% dok je upotreba reči „genocid“ skočila za više od 500%.
U poslednjih 12 meseci u registru EUvsDisinfo zabeleženo je više od 1.200 slučajeva dezinformacija – napada na Ukrajinu, EU, njene članice i zajednicu istomišljenika koja je protiv ruske agresije a podržava Ukrajinu.
Sa nastavkom agresije, nastavljaju se i kampanje manipulacija informacijama i dezinformacija. One se odvijaju na više jezika u na desetinama platformi, oflajn, i onlajn. Cilj im je da „zabiju klinove društvu“, „hrane“ podele, stvore konfuziju i preusmere pažnju sa ruske agresije i ratnih zločina, navodi se u saoštenju EEAS.
Dalje se ukazuje da su protekli meseci još jasnije pokazali kolika su pretnja dezinformacije i koliko je važno braniti se od njih, i na individualnom nivou.
„EU je sa svojim višeslojnim pristupom na prvoj liniji brobe protiv stranih manipulacija informacijama i mešanja, uključujući dezinformacije“, nagalašva EEAS.
Kada je reč o novom alatu, sajt EUvsDisinfo, prvi projekat EU za podizanje svesti o deznformacijama, dobio je novu sekciju „učite“ (euvsdisinfo.eu/learn).
Ta strana objašnjava mehanizme, taktike, zajedničke narative i aktere koji stoje iza dezinformacija i manipulacija informacijama. Nudi se uvid u pro-Kremlj medijski ekosistem a mogu se naći i tehnike „lakog ogovora“.
Cilj sekcije „učite“ je da nauči čitaoce kako da procene relevantnost i pouzdanost izvora i njihovog sadržaja, kao i kako da prijave i reaguju na dezinformacije. Dodaje se da su te veštine deo digitalnih veština za 21. vek i od ključnog značaja za informisane građane.
Izvor: Dnevni evropski servis
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.