25. jan 2018.

Kaić: Moja knjiga nije objektivna

Knjiga Ištvana Kaića "Ime i manipulacija: Kodeks srpskih medija i povezanih grupa 2001-2016", predstavljena večeras u Beogradu, prema rečima samog autora, ne može se nazvati objektivnom, već je "stala na stranu određenih imena koja su u poslednjih 15 godina bila na meti iz nekih razloga".

Mogu bez problema da priznam da se knjiga ne može nazvati objektivnom. Nisam ni želeo objektivan pristup, nego da obrnem pogled – ne kako vlast tretira medije, nego da pokažem odnos medija prema vlasti, da obrnem tu sliku, objasnio je Kaić.

On je ukazao da, zbog toga, postoji problem kako reklamirati i predstaviti knjigu koja kritikuje rad medija.

Kaić tvrdi da je to situacija sa kojom se suočava od 22. decembra prošle godine kada je knjiga objavljena, jer je „naišla na loš prijem kod medija“.

Saopštenje da se knjiga pojavila objavio je samo Tanjug, nije ga preneo niko od štampanih medija, od televizija samo Pink i Studio B, precizirao je Kaić.

Televizija N1 mi je odbila gostovanje, a Danas je objavio naslov, ne da sam objavio knjigu, napomenuo je Kaić, nego da je Ivan Tasovac napisao recenziju.

Glavni urednik medijske mreže Antidot Marko Matić smatra da knjiga pokazuje da se neki oblici medijskih manipulacija ponavljaju.

Kao što je 2002. i 2003. godine bila na delu „satanizacija“ Zorana Đinđića, to je 2012. počelo, a 2015. i 2016. „eskaliralo“ prema Aleksandu Vučiću, tvrdi Matić.

On je naglasio da se mora pokrenuti pitanje odgovornosti novinara, koja ne može biti isključena.

Politički analitičar Dejan Vuk Stanković, jedan od recezenata knjige, mišljenja je da nema slobode bez odgovornosti, „a odgovornost uvek prati neku slobodu“.

On smatra da u Srbiji u medijima ima „i suviše slobode, često bez odgovornosti“. Novinari imaju moralnu odgovornost, jer oni lično biraju da neku stvar učine javnom, predočio je Stanković i dodao da u medijima postoji i politička odgovornost, jer oni kreiraju javne politke.

Ova knjiga je svedočanstvo koliko su snažni mehanizmi zloupotreba slobode i mehanizmi bežanja od odgovornosti, na  više nivoa, zaključio je Stanković.

Recezent Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije i bivši ministar kulture i informisanja, poručio je, govoreći o svom slučaju, da nema problema sa onima koji ga kritikuju, vređaju ili otvoreno prete.

Tasovcu je, kako je rekao, najveći problem sa onima koji ćute, a prethodno su se godinama zalagali za ono što je Vlada sprovela u delo.

Kao ilustraciju tih napada, on je apostrofirao slučaj Aje Jung i Festivala igre, jednog od najboljih u Evropi, koji je hvaljen, ali je onog trenutka kada se Jung pojavila na listi Srpske napredne stranke, „krenuo ‘hejt’ prema njoj i Festivalu“.

Tasovac je napomenuo da ne može da se prenebregne činjenica da su, u vreme kad je bio ministar, doneti medijski zakoni i da se država povukla iz vlasničke strukture medija, kao i da je uvedeno projektno finansiranje.

On je rekao i da ne zna da li je u vreme prethodnih ministara postojala bilo kakva debata o slobodi i položaju medija. Izgledalo je kao da smo Norveška i da sam došao ja i pokvario sve. Knjiga pokazuje da nismo taj „nordijski raj“, zaključio je Tasovac.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend