
Vladan Đokić (Foto: Snimak ekrana / Nova S)
Provladin tabloid Informer, koji mesecima napada rektora, sada ga optužuje da je on kriv što je nekoliko fakulteta Beogradskog univerziteta povećalo cenu školarina za narednu školsku godinu.
„Đokić pljačka državu i studente. Fakulteti bez razloga povećali školarine, a pošto država plaća 50 odsto te sume, jasna je namera rektora Vladana Đokića da dođe do para iz budžeta”, navodi Informer u štampanom izdanju iz 20. maja.
Ovaj tabloid u samom tekstu insistira na tome da fakulteti „bez ikakvog razloga povećavaju školarine”.
Iako sudeći prema ovim optužbama deluje da se za školarine pita rektor, odluke o iznosima školarina donosi sama visokoškolska ustanova.
U Zakonu o visokom obrazovanju navodi se da se visina školarine utvrđuje opštim aktom visokoškolske ustanove, odnosno da savet visokoškolske ustanove, koji čini najmanje 17 članova „donosi odluku o visini školarine, na predlog stručnog organa”.
Da li Univerzitet u Beogradu i rektor imaju neku ulugu u određivanju školarine?
Prema Statutu Beogradskog univerziteta (BU) iznos školarine određuje sama visokoškolska ustanova.
U Statutu BU se navodi da školarina obuhvata „naknade za redovne usluge koje fakultet pruža u okviru studijskog programa za jednu godinu studija” i napominje se da „redovne usluge utvrđuje Senat Univerziteta”.
Senat Univerziteta u Beogradu je zapravo najviši stručni organ Univerziteta, i njega osim rektora čini još 51 član među kojima su prorektori, dekani fakulteta, direktori instituta.
Dakle, iz Statuta Univerziteta BU nije eksplicitno propisano da Senat Univerziteta odobrava ili odbija visinu školarine koju predlažu fakulteti.
Što znači da rektor Univerziteta nema ovlašćenje da samostalno određuje ili povećava školarine na fakultetima, iako se taj utisak može steći iz Informerovog teksta.
Među fakultetima koji će u narednoj školskoj godini povećati cene školarine se nalazi Fakultet organizacionih nauka (FON).
Za Raskrikavanje objašnjavaju da je zapravo inflacija povod za povećanje školarine.
„FON je povećao školarinu sa 171.000 na 180.000 dinara, što je poskupljenje za oko pet odsto, u skladu sa stopom inflacije za poslednje dve godine”, navode sa ovog fakulteta za Raskrikavanje.
Među fakultetima Beogradskog univerziteta koji će naredne godine povećati školarinu nalaze se i Pravni fakultet, Filološki fakultet, Mašinski fakultet, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Ekonomski fakultet kao i Tenički fakultet u Boru, koji je deo BU.
Dekan Tehničkog fakulteta u Boru, Dejan Tanikić je u odgovoru Raskrikavanju naveo da visinu školarine nisu menjali od 2022. godine, te su ovu odluku doneli zbog povećanja troškova.
„Zbog povećanja stalnih troškova održavanja Fakulteta, troškova opreme za materijal i obrazovanje kao i svih ostalih pratećih troškova, Savet fakulteta odlučio je da školarinu poveća za deset hiljada dinara tako da ona sada iznosi 70.000 dinara.Napominjem da je, u poređenju sa visinom školarina ostalih članica Univerziteta u Beogradu, ona i dalje jedna od najnižih”, naveo je on u mejlu Raskrikavanju.
On navodi da Univerzitet u Beogradu „nema nikakvog uticaja na odluke o visini školarina fakulteta koji su u njegovom sastavu, samim tim ni na visinu školarine Tehničkog fakulteta u Boru”.
Podsetimo da je nakon višemečnih studentskih protesta i blokada širom Srbije, vlast prošle godine izmenila Zakona o visokom obrazovanju.
Te izmene uključuju i smanjenje školarina za 50 odsto.
Tačnije, kako se u zakonu navodi, samofinansirajući studenti „ostvaruju pravo na pokriće 50 odsto svojih troškova po osnovu referentne školarine koju su platili u tekućoj školskoj godini”.
Šta čeka medije u 2024: Ugovor sa đavolom ili otpor - pa šta bude?
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.