30. okt 2023.

Šta država radi da zaustavi promociju nasilja u medijima posle majskih zločina: Ministarstvo informisanja tome nije doraslo

Piše Danica Đokić

Mesecima posle isteka roka Vlade Srbije, Ministarstvo informisanja prvi put je odgovorilo na više puta ponovljene zahteve Cenzolovke o ispunjavanju zahteva vlade nakon majskih masovnih ubistava. Tvrdi da je zaključak vlade o regulisanju nasilja u medijima ispunilo sada, usvajanjem medijskih zakona. Član radne grupe koja je radila na izmenama zakona Rade Veljanovski kaže da je na ovim predlozima počelo da se radi u februaru, da to nema veze sa majskim zločinima

30. okt 2023.

Koalicija za slobodu medija i CRTA: Država da garantuje da medijski zakoni neće biti zloupotrebljeni

IZVOR NUNS

Koalicija za slobodu medija i organizacija CRTA zahvaljuju se svim građanima i građankama koji su podržali peticiju “Potpis protiv državne kontrole nad medijima“. Cilj peticije bio je da unapredi okruženje u kom rade novinari i mediji, a građanima i građankama omogući informisanje u skladu s Kodeksom novinara Srbije. Do momenta izglasavanja dva medijska zakona više od 7000 građana i građanki potpisalo je peticiju za samo 17 sati. 

27. okt 2023.

„Ovde caruju laž, propaganda i muljanje“: Zašto građani Srbije veruju lažnim vestima?

Piše K. Živanović
IZVOR Danas

Srbija se prema izveštaju Monitora evropskih komunikacija (ECM) našla na trećem mestu u Evropi po prisutnosti lažnih vesti u javnoj sferi, odmah iza Češke i Rumunije. Kada je reč o najbitnijim temama u društvu u evropskom smo proseku, ali je interesantno da je čak i 38 odsto lažnih vesti dovoljno da mnogo više građan poveruje u njih (čak 68 odsto) nego u Nemačkoj (37 odsto).

25. okt 2023.

Komunikološkinja Marija Milanović: Osobe koje ne vide u medijima ne treba predstavljati kao slabe, ali ni kao superheroje

IZVOR UNS

Omogućavanje veće interakcije sa sadržajem u onlajn medijima slepim i slabovidim osobama i izbegavanje izveštavanja kojim se one prikazuju kao osobe sa oslabeljnim sposobnostima ili superheroji, ključni su zadaci koje novinari moraju da ispune u predstojećem periodu, kaže za UNS komunikološkinja Marija Milanović, koja i sama ne vidi.

22. okt 2023.

Lažne vesti ne postoje, nešto je ili vest ili laž: Autorski tekst Gordane Novaković iz Saveta za štampu

Piše Gordana Novaković
IZVOR Danas

“Vest” da je maloletni serijski ubica pokušao da pobegne i da je u tome jedva sprečen koja se našla pred Komisijom za žalbe Saveta za štampu na poslednjoj sednici, bila je poslednja u dugom nizu dezinformacija, poluinformacija, manipulacija, pa i potpunih izmišljotina u vezi sa užasnom tragedijom u beogradskoj osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

20. okt 2023.

Kemtrejls, HAARP i, naravno, Tesla: Kako jedan ugledni fakultet pomaže medijima u širenju neutemeljenih tvrdnji i zavera

Piše Danijel Apro

Knjiga kontroverzne američke autorke koja citira jutjub snimke, opskurne blogove, pa čak se obračunava sa komičarima, a koju su naučnici dobrano ismejali, dobila je 2019. srpsko izdanje zahvaljujući – ne, nije šala – Mašinskom fakultetu u Beogradu. S takvim eminentnim izdavačem, knjiga „Hemijski tragovi, HAARP i potpuna dominacija na planeti Zemlji” autorke Elane Frilend, koja „razotkriva” upotrebu famoznog HAARP-a i „objašnjava” još famoznije „kemtrejlse”, ubrzo je postala gotovo „sveto pismo” domaćih medija

19. okt 2023.

Uglješa Bokić, bivši policajac: I dalje ću, kao novinar, da istražujem, postavljam pitanja i tražim istinu, samo bez okova političke i kadrovske podobnosti

Piše Uglješa Bokić

Novosađanin Uglješa Bokić, javnosti poznat od kada je prošle godine stao na stranu aktivista na Šodrošu, pa je po kazni, posle skoro 10 godina rada u policiji, prebačen na drugo radno mesto, za Cenzolovku objašnjava kako je nemoć da bilo šta promeni bio razlog za tako veliku životnu odluku: da napusti siguran državni posao i baci se u veoma neizvesnu avanturu bavljenja novinarstvom

19. okt 2023.

Prevario sam Novinare i Televiziju da Objave Lažnu Vest (VIDEO)

IZVOR stefansmc

Danas, kada se vesti konzumiraju u daleko većim količinama putem internet portala i društvenih mreža nego u štampanom obliku, dezinformacije i laži se šire brže nego istina. Mediji su podstaknuti da konstantno izbacuju vesti - time žrtvujući kvalitet za kvantitet. Sve to me je navelo da podstavim pitanje? Koliko je zapravo teško "plasirati" neku glupost na društvene mreže, i da ona postane toliko viralna da je vesti pokupe. Odgovor na ovo pitanje je ovaj video.

06. okt 2023.

Mediji i Banjska: Šta se od vesti izgubilo na putu od Prištine do Beograda?

Piše Tijana Đorđević
IZVOR Istinomer

„Mi imamo iskaze očevidaca, ljudi koji su bili na licu mesta i videli kako i na koji način su, najmanje jedan, ranjeni čovek, ubijen, zverski“, rekao je u nedelju predsednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju preko svog Instagram naloga, uz napomenu da ćemo to moći da čujemo i vidimo u roku od 24 sata. I jesmo. Iste večeri, u emisiji Hit Tvit na televiziji Pink pušten je snimak svedočenja čoveka koji je navodno video ubistvo jednog od trojice Srba, osumnjičenih da su učestvovali u oružanom sukobu u Banjskoj. Ovaj snimak je, dakle, prešao kratak put od najave do objave i u potpunosti se uklopio u verziju koju Beograd zastupa od početka ove krize. Ipak, postoje informacije i snimci koji su dugo putovali ili uopšte nisu ni stigli do većeg dela srpske javnosti. Šta su sve od informacija mediji u Srbiji preskočili da objave?