05. dec 2016.

Djeca u sve većoj mjeri prate medije i to najčešće rade korištenjem više medija istodobno

“Birajmo što gledamo“ nacionalna je kampanja UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije (AEM) pokrenuta još u studenome 2015. godine s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti medijskog opismenjavanja roditelja, skrbnika i djece. Istraživanje o navikama gledanja televizije kod djece u Hrvatskoj, koje je u studenome ove godine ponovila agencija Ipsos Puls nakon provedbe kampanje o medijskoj pismenosti, ukazuje na promjene u tome kako djeca i roditelji gledaju televiziju.

rezultati„Većina djece televizijski program prati u društvu obitelji, a svega 11% njih pred ekranom je samo. Prije samo dvije godine svako treće dijete program je pratilo bez nadzora odrasle osobe. Gotovo svi roditelji, odnosno njih 93%, prepoznaju oznake za dobnu primjerenost sadržaja na televiziji i znaju čemu one služe. Prilikom odlučivanja o tome što dijete smije gledati, roditeljima je najvažnija primjerenost sadržaja, a 67% roditelja kampanju o medijskoj pismenosti smatra korisnom, Anja Jelavić iz AEM-a za Fairpress o rezultatima istraživanja.“

Prema procjeni roditelja, 57% djece pred televizorom provodi od jednog do tri sata na dan, više nego u igri s prijateljima i učenju. Iako roditelji procjenjuju da su najmlađa djeca pred televizorom najviše ujutro, a starija navečer, podaci o gledanosti pokazuju da djeca televiziju najviše gledaju u večernjim satima, i to između 21 i 22 sata. Gledanje televizije u padu je kod djece starije od 13 godina, a već u dobnoj skupini djece od četvrte do šeste godine u porastu je gledanje televizijskog sadržaja na pametnim telefonima. Iskustva drugih zemalja pokazala su da su edukacija i podizanje razine medijske pismenosti najbolji način da zaštitimo djecu od potencijalno štetnih medijskih sadržaja.

Gorana Banda iz ureda UNICEF-a za Hrvatsku za Fairpress je objasnila na koji način možemo zaštititi djecu od štetnih medijskih sadržaja.

„Edukacijom djece i roditelja o medijskoj pismenosti najučinkovitije možemo zaštititi djecu od medijskih sadržaja koji su za njih štetni, nisu primjereni za njihovu dob ili stupanj razvoja budući medijski sadržaji u sve većoj mjeri i često bez nadzora ulaze u dječje živote kroz različite platforme.

Propisi s druge strane mogu regulirati klasifikaciju audiovizualnih sadržaja prema dobnoj primjerenosti i na taj način mogu pomoći roditeljima da imaju informaciju o tome što je primjereno za koju dob kako bi oni mogli za svoju djecu birati sadržaje koji neće štetiti njihovom razvoju.

No, postoji niz medijskih platformi koje su u puno manjoj mjeri regulirane, a koje sve više prate djeca starija od 12 godina. Da bi se dogodila promjena u zaštiti djece u elektroničkim medijima, potrebno je raditi na obje razine i to je prepoznato u sklopu suradnje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a.“

Nadalje, Banda se osvrnula na važnost kampanje i na promjene koje su postignute.

„Svakodnevni izbor što i kako djeca gledaju i kako se nose sa sadržajima u medijima, oblikuje njihove društvene odnose, ali i vrijeme raspoloživo za školu i druge aktivnosti. Istraživanja pokazuju da djeca u sve većoj mjeri prate medije i to najčešće rade korištenjem više medija istodobno. Kampanja je važna jer mediji u dječjim životima zauzimaju sve više vremena i važnosti pa je bitno da djeca i roditelji razumiju kako mediji funkcioniraju i kada oni podržavaju dječji razvoj, a kada mu štete. Ona oziva roditelje na korištenje oznaka o prikladnosti TV programa za različite dobne skupine, a podržali su je i poznati TV voditelji, koji su u programima svojih televizija pozivali roditelje da pažljivo biraju medijske sadržaje, gledaju ih s djecom i razgovaraju o njima, te da se koriste oznakama o primjerenosti TV sadržaja. Kampanja je uspjela promijeniti navike djece i roditelja u odabiru TV sadržaja namijenjenih djeci. Nadalje, djeca danas manje sama biraju sadržaje i manje gledaju televiziju sama, a roditelji u većoj mjeri prepoznaju i koriste oznake o dobnoj primjerenosti sadržaja za djecu na televiziji.“

Kampanja “Birajmo što gledamo” je započela u studenome 2015. godine nakon prvog provedenog istraživanju o TV navikama djece (2014.) te nakon usvajanja novog Pravilnika o zaštiti djece u elektroničkim medijima. Do povećanja svijesti o medijskoj pismenosti je došlo uslijed niza aktivnosti koje su poduzete u protekle dvije godine, a u kojima su sudjelovali vodeći domaći stručnjaci i u kojima su okupljene različite organizacije, institucije te mediji. Kroz seriju televizijskih spotova kampanja upozorava na moguće negativne učinke gledanja neprimjerenih sadržaja za djecu te nudi rješenja roditeljima u obliku praćenja oznaka o dobnoj primjerenosti audiovizualnih sadržaja te zajedničkom praćenju sadržaja na televiziji. Prema riječima Gorane Bande, upravo promjene zabilježene u ponovljenom istraživanju o TV navikama djece 2016. godine – veće prepoznavanje oznaka i razlike u tome koliko djeca sama gledaju televiziju danas u odnosu na stanje prije dvije godine ukazuju na promjenu i veću svijest o važnosti medijske pismenosti. Kampanja je emitirana na televizijama u dva vala – tijekom 2015. godine te u listopadu i studenome 2016. godine. Uz kampanju, u lipnju ove godine pokrenut je i portal medijskapismenost.hr koji je namijenjen informiranju i edukaciji roditelja, dječjih skrbnika i učitelja o medijskoj pismenosti, a cilj mu je osnažiti roditelje da aktivno traže znanja i informacije o medijima. U rujnu ove godine predstavljene su i Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje pomažu urednicima u klasifikaciji sadržaja, ali i donose korisne savjete za roditelje i učitelje.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend