06. mar 2017.

Mediji kao deo promene političkog sistema

Na tribini "Stvarno, realno i tačno u eri post-istine i fake news-a" održanoj u UK Parobrod diskutovalo se o budućnosti medija u doba interneta, kako su društvene mreže doprinele kreiranju kulture medijske obmane, kao i o terminima post-istine, "alternativnih činjenica" i "fake news-a" odnosno lažnih vesti.

Učesnici rasprave bili su Željko Pantelić, spoljno politički urednik Nedeljnika, iz Rima, Nikola Vrdoljak, direktor Weekend media festivala iz Zagreba i Denis Kulundžija, novinar, iz Novog Sada. Razgovor je organizovala i vodila Ana Martinoli, profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti.

Odgovarajući na pitanje da li je „fake news“ obavezno samo proizvodnja lažnog sadržaja i plasiranje preko nekog sajta ili to može da bude i nešto mnogo kompleksnije Nikola Vrdoljak je rekao da stvar treba posmatrati kroz celu jednu transformaciju medija i da su mediji uvek deo promene političkog i ekonomskog sistema.

„Fake news može biti sve od satire pa do strateški napravljene priče koja ima za cilj nekoga prevariti. Mislim da “fake news” nije ništa novo, ali su nove mogućnosti korišćenja takvih priča kroz kanale koji su nam dopušteni, sa različitim svrhama”, rekao je Vrdoljak.

Nadovezujući se na to Željko Pantelić je izneo mišljenje da je ranije samo država pravila lažne vesti, ali da danas to mogu svi da rade i to najviše iz finansijskih interesa koji se mogu ili ne moraju poklopiti i sa ideološkim stavom onoga ko te sadržaje plasira. Pantelić se osvrnuo i na emotivni element u celoj stvari: “Mi volimo da čitamo ono što nam se sviđa. Ako je vest loša, o našem političkom protivniku ili nekome koga ne volimo mi ćemo u nju da poverujemo, iako je velika glupost, jer nam to odgovara.” On je dodao i to da je taj emotivni momenat upravo ono na šta ti sadržaji lažnih vesti ciljaju, jer se birači često ponašaju kao navijači umesto kao građani.

„U pitanju je antinovinarstvo. To je pseudo informacija i nema veze sa novinarstvom. To je sadržaj koji zloupotrebljava ili kidnapuje novinarsku formu vesti ili izveštaja da bi plasirao sadržaj, a ne informaciju. Ljudi imaju samo utisak da nešto saznaju, da je to neka novost. To treba nazvati pravim imenom, a to je izmišljotina”, reako je Denis Kulundžija i dodao da je to svuda pa i u Srbiji postojalo i ranije podsećajući na zastrašivanje stanovništva od strane RTS-a 1999. godine za vreme pomračenja Sunca.

Svi učesnici su se složili u tome da će u budućnosti način na koji mediji posluju i plasiraju sadržaje morati da se promeni, prvenstveno usled novih tehnologija i samim tim promenom navika ljudi u tome kako te medijske sadržaje konzumiraju.


Autor: B. M.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend