
Podkasti su eksplodirali poslednjih godina, i nije iznenađenje zašto. Oni su zgodan način za apsorbovanje znanja i lako se mogu uključiti u svakodnevni život.
Ako je jezik sredstvo sporazumevanja među ljudima, razmene misli, osećanja, ideja, informacija, onda je svako zamagljivanje značenja onoga što je rečeno u javnom govoru neprihvatljivo, jer takav iskaz gubi smisao.
Samo što smo se navikli na termin spin doktori, shvatili smo da živimo u vremenu spin diktatora. Kao što takvi doktori ne leče čoveka (naprotiv!), tako ni ti diktatori ne pokoravaju mase fizičkom tiranijom. Njihovo oružje je finije – manipulacije činjenicama, poluinformacije, proizvodnja konfuzije, spinovi…
Da li su demonstranti na protestima opozicione “Srbije protiv nasilja” u Beogradu 24. decembra 2023. godine, kada je došlo do sukoba sa policijom, pokušavali da preuzmu vlast (1) ili je na delu pokušaj “obojene revolucije”, zbog čega se upozorava na “gorku sudbinu” Ukrajine zbog njene “bezobzirno slepe odanosti prozapadnim snagama” (2)?
Mediji ponekad, mada ne često, postanu tema umetnosti. Odraze štampanog novinarstva srešćemo u Pikasovoj „Gernici“. Četrdeset godina nakon „Gernike“ objavljen je evergrin i pesma koja je sama za sebe postala referenca u popularnoj kulturi. U pitanju je „Stayin’ Alive“ sastava Bi Džiz. Refren je toliko zarazan da se malo ko osvrne na sam tekst, a već na početku imamo poruku o medijima: We can try to understand/ The New York Times’ effect on man, peva popularni trio u preuskim pantalonama.
Veštačka inteligencija doprinosi širenju dezinformacija na načine koji su bili neslućeni pre godinu dana, a brzina kojom napreduje u oblasti dezinformacija je neverovatna, ocenjuju sagovnornici N1.

Uz ratove u Ukrajini i Gazi, klimatske promene i dezinformacije, kao lisica u kokošinjac, u svet medija uletela je veštačka inteligencija. Predviđanja o medijskom poslu ostaju nedorečena – autori gledaju u nepregledne mogućnosti VI i mogu da zaključe samo da nema šanse da razumeju za šta će sve biti upotrebljena i iz kojih pobuda
Jezik je živi organizam koji se neprestano menja. Jezik neprestano vrije. To, međutim, ne znači da jezik može, odnosno sme, da primi i podnosi bilo šta. Zbog toga postoje institucije koje vode računa o jeziku, one su brana od upada đubreta. A upravo to se dešava u Srbiji
Novinari, poput fotoreportera, treba da pokažu solidarnost i izbore se za adekvatne naknade za neovlašćeno korišćenje medijskih sadržaja koje su proizveli, ali i da sami shvate važnost poštovanja autorskih prava kolega, rekao je advokat Dušan Popović na radionici o autorskim pravima koje je UNS juče organizovao na Filozofskom fakultetu u Nišu, a sa njim su bili saglasni i ostali učesnici.
Zašto nam je neophodna fotografija koja realno prikazuje našu stvarnost, može li se sprečiti masovna manipulacija istinom koju će nam doneti veštačka inteligencija, šta je uloga fotografa u društvu u medijima tema je razgovora za predsednikom Centra za razvoj fotografije.

Istraživačka priča koju je CINS objavio u vezi SNS kol-centara, kupovine glasova i obrtanja milionskih suma crnog novca u kešu, jeste zaista impresivna iz ugla novinarstva, ali ne treba izostaviti ni priču o Vučku žandarmu koju je nedavno objavio KRIK, kao ni mnoštvo ostalih koje naši istraživački novinari objavljuju.

Uoči novih izbora i predizborne kampanje, koja deluje da će biti intenzivna koliko i kratka (6 nedelja), opet smo suočeni sa komplikovanom situacijom – kako istraživati kampanje na društvenim mrežama kada u svakom izbornom ciklusu imamo sve manji pristup podacima? Kakve su razlike u odnosu na prethone izborne cikluse i zašto se opseg dostupnih podataka stalno smanjuje?

Danas se obeležava Svetski dan televizije. Kanblovska televizija Nova jedna je od najprepoznatljivijih i najgledanijih u Srbiji. O tome kakav je medij televizija, šta je sve čeka u budućnosti, ali i o izazovima oravljenja televizije u našoj zemlji za Danas govori direktor vesti na TV Nova Slobodan Georgiev.