
Prema istraživanju Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) iz 2022. godine, čak 65 odsto građana Srbije aktivno izbegava da na dnevnom nivou prati vesti.
Veštačka inteligencija nikada neće moći da zameni novinara, a javni interes postoji kao ideal zbog kog mladi ljudi reše da se bave novinarskim poslom. Da je jako važno da mediji izaberu nekoga ko će ih finansirati ali i to da finansijer neće uticati na uređivačku politiku, samo je jedan od zaključaka sa panela “Između inovativnosti i lažnih vesti” koji je organizovala Nova ekonomija, a moderirala Bojana Lekić.

Možda ste ovih dana na društvenim mrežama videli fotografiju Donalda Trampa kako drži pocepanu zastavu Kosova, i možda ste se pitali da li je fotografija autentična. Odgovor je da nije, već ju je generisala veštačka inteligencija (AI). Šta su AI fotografije i kako možete sami da prepoznate ovakav sadržaj? Raskrikavanje vam donosi neke smernice.
Indeks privatnosti u medijima u Srbiji, koji je analizirao onlajn medije u pogledu poštovanja standarda zaštite privatnosti, pokazuje malo unapređenje u odnosu na merenje od pre dve godine.

Za rad novinara i njegovu objektivnost najvažnije je da razgovara sa što više nezavisnih izvora, sa suprotstavljenim stranama. Apsolutna istina ne postoji, ali da bismo mogli da budemo objektivni, da proverimo tačnost informacija, pa i da formiramo mišljenje moramo razgovarati sa ljudima, rekao je danas ugledni japanski komentator dnevnih novina „Nikkei“ Hirojuki Akita.

Većina čitalaca u društvima u regionu zadovoljna je onim što pročitaju na društvenim mrežama i ne idu dalje od naslova u novinama, pa će biti teško doći do situacije da neko kaže da će platiti za dobro novinarstvo, rečeno je danas na panelu medijskog foruma u Podgorici posvećenog novim formatima i njihovoj monetizaciji.
Kompanija Gugl saopštila je da uvodi u svoj internet pretraživač sa više veštačke inteligencije (AI) koji će korisnicima omogućiti da glasom postavljaju pitanja i bolje uređuju kakve će rezultate dobiti.

Biznis modeli svih medija danas podrazumevaju pravljenje što kreativnijeg sadržaja za društvene mreže, o kome se razmišlja isto koliko i o pisanju tekstova. Da li novinari treba da prave slikovnice i crtaće za TikTok, Instagram, Fejsbuk...? Da li publika treba da diktira odgovornim novinarima teme ili su oni ti koji im određuju važnost u svetu društvenih mreža koje šire dezinformacije i opšte tabloidizacije?
Udruženje žena „Osnažene“ razotkrilo je još jednu Telegram grupu, ovaj put je reč o grupi u kojoj su se delile fotografije i snimci maloletnih osoba. Ovo je ko zna koja Telegram grupa po redu koju su ove hrabre žene razotkrile, ali prvi put do sada su u pitanju sadržaji koji naslućuju da je reč o pedofiliji. U prethodnim grupama, koje su sada ugašene, mada učesnici nisu pronađeni niti procesuirani, uglavnom su se delile fotografije obnaženih žena bez njihovog pristanka.
Instagram je najavio da će zaštititi tinejdžere na svojoj platformi tako što će uspostaviti podešavanja koja će učiniti privatnim milione naloga i ograničiti koje vrste sadržaja ti korisnici mogu da gledaju, objavio je CNN.
Moćne tehnološke kompanije „Meta“ i „Iks“ izmenile su politiku privatnosti i to nenajavljeno u zemljama Zapadnog Balkana. Podaci koji se dele putem tih društvenih mreža mogu postati materijal za treniranje veštačke inteligencije. Istovremeno, sve je više zloupotreba podataka koje ostavljamo na internetu. Možemo li da se zaštitimo i kako, za RTS otkrivaju Strahinja Dević, stručnjak za sajber bezbednost i Milan Marinović, poverenik za zaštitu informacije od javnog značaja.
U eri digitalne revolucije, politička komunikacija doživljava dramatične promene. Nove medijske platforme redefinišu odnose između političara, novinara i građana, otvarajući nove mogućnosti za angažman, ali i stvarajući izazove za demokratski diskurs. Ova kompleksna situacija zahteva pažljivu analizu i promišljanje o budućnosti političke komunikacije u digitalnom dobu.