
Odgovor na NUNS-ovo saopštenje “Ponovo nezakonit konkurs Ministarstva: Dva miliona državnom listu Novosti”

Na nedavno završenom konkursu Ministarstva kulture i informisanja za sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja u štampi najveći iznos od 1.995.000 dinara odobren je Večernjim novostima za projekat “Osam vekova Srpske pravoslavne crkve”. Konkursom je predviđeno da maksimalni iznos za sufinansiranje po jednom projektu može biti 2 miliona dinara, a pomenuti projekat Novosti stručna komisija je, sudeći po odobrenom iznosu, ocenila kao ubedljivo najbolji.
Dragoljub Simonović, bivši predsednik Opštine Grocka, koji je osumnjičen kao nalogodavac za paljenje kuće novinara portala Žig info Milana Jovanovića, protiv urednika tog portala, Željka Matorčevića, podneo je čak 11 tužbi.
Politički i ekonomski interesi su osnovni motiv za kreiranje lažnih vesti u Srbiji, izjavio je FoNetu novinar N1, Nikola Radišić, koji rešenje vidi u tome da vlast "ostavi medije na miru" i pusti ih da sami regulišu tu oblast.

Verbalno nasilje, progon, uvrede i omalovažavanja, koja trpim već duže vreme, nastavljena su i danas. Gradska vlast je primenila prinudu, tako što mi nije dozvoljeno da uđem na konferenciju za novinare u salu Gradskog veća, na kojoj je trebalo da bude najavljena manifestacija "Tešnjarske večeri", na koju sam uredno pozvana iz Gradske uprave.

Provladin tabloid Informer optužio je u jučerašnjem broju Ministarstvo kulture i informisanja da sa 7,5 miliona dinara finansira nekoliko kritički orijentisanih medija iako oni „vode kampanju protiv Vlade Srbije i predsednika Aleksandra Vučića“. Ne navode međutim da je tih 7,4 miliona tek 2,7 procenata od ukupno dodeljenih sredstava na medijskom konkursu ministarstva. Informer ne piše ni da su najveći dobitnici na tim konkursima zapravo firme u vlasništvu Radoice Milosavljevića, kao i da su novac dobile i firme članova porodice Bratislava Gašića.
U 1.518 aktivnih medija u Srbiji ima 11.163 zaposlena, pokazalo je istraživanje Udruženja novinara Srbija (UNS). Od ukupnog broja novinara u 724 medija zaposleno je oko 40 odsto, a 60 procenata su honorarno angažovani. Snimatelji, tonci, montažeri, radnici u marketingu i administraciji u većoj meri su zaposleni, odnosno 60 odsto ima stalni radni odnos.
U Šapcu je sinoć održana druga tribina u okviru „Zone Novog Optimizma“ pod nazivom „Opoziciono ili nezavisno novinarstvo?“.
Novinarka BIRN-a Tanja Maksić kazala je danas da se oko dve milijarde dinara godišnje opredeljuje kroz konkurse za finansiranje medija, da se još oko četiri milijarde dinara izdvaja za javne servise, dok nema podataka koliko novaca odlazi medijima putem javnih preduzeća.
Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanju Aleksandar Gajović najavio je za Večernje novosti da će u septembru biti organizovan okrugli sto o temi prekograničnih televizija, da bi se videlo kakva su rešenja u drugim zemljama, napominjući da je to problem i država Evropske unije.
Komisija Ministarstva informisanja za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja osoba sa invaliditetom ove godine je jedan projekat novopazarskog Sto plus radija odbila po dva različita osnova.
Vlada mišljenje da stariji ljudi imaju problema sa računarima i mobilnim telefonima pre svega zbog slabijeg pamćenja koje donose godine, ali to nije istina, ističe kolega Boris Pavlov, predavač na obuci za rad na računaru za građane u najpoznijim godinama.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović poručio je da neće trpeti pritiske sa bilo koje strane, jer nije pristao da bude poverenik da bi sprovodio bilo čiju političku volju, već da bi radio u interesu građana i države.

Zaključno s poslednjom tužbom, Dragoljub Simonović, bivši predsednik Opštine Grocka i osumnjičeni kao nalogodavac za paljenje kuće novinara portala Žig info Milana Jovanovića, od urednika tog portala Željka Matorčevića potražuje 3,6 miliona dinara na ime pretrpljene duševne boli. Matorčević ne isključuje da će ih do kraja biti – sto jedanaest.

Ako ćemo da govorimo o jednom ciničnom, rezigniranom, apatičnom ili čak nihilističkom odnosu građana Srbije prema medijima, takvom stanju zaista najviše doprinosi jedna relativizacija ili brisanje razlike između istine i laži, izveštavanja i propagande. U pitanju je prevarna ideja prema kojoj svaki medij ima svoju pristrasnu političku agendu, da nekome pripada, pa su jedni „Vučićevi“, a drugi „Đilasovi i Šolakovi“ (ili pak „CIA“). A u takvoj kvarnoj dihotomizaciji na gubitku je – istina. Koja se, zlo i naopako, „gubi u prevodu“ i rastače na subatomske čestice koje je tada nemoguće uhvatiti, ocenjuje u intervjuu za Cenzolovku sociolog dr Aleksej Kišjuhas, docent na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i redovni kolumnista lista Danas.
Udruženja novinara Srbije (UNS) utvrdilo je da je 514 medija koji se nalaze u Registru medija Agencije za privredne registre (APR) ugašeno. Aktivno je 1.518 medija, od oko 2.200 koji su registrovani u APR-u.