
Evropska federacija novinara (EFJ) upozorila je danas da je eskalacija pretnji i nasilja koje su doživeli novinari u Novom Sadu, dostigli „neviđeni nivo u proteklih četrnaest dana“.

Dinko Gruhonjić, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, opet je ovih dana meta uvreda i pretnji zbog oštrijih i kritičnijih stavova prema nacionalizmu u Srbiji, koje često iznosi u javnosti. Zbog njegovog navodnog govora mržnje podneta je i krivična prijava protiv njega, a u osude su se uključili svi – tabloidi, ultradesničarski pokreti, bivši direktor BIA, pa čak i Studentski parlament fakulteta na kome radi. A sve zbog jednog manipulativno izrezanog snimka starog gostovanja u kome je Gruhonjić, između ostalog, pomenuo i komandanta koncentracionog logora Jasenovac Dinka Šakića, rekavši da ima lepo ime kao on. U pitanju je video koji menja suštinu Gruhonjićevog poređenja sa Šakićem – Gruhonjić je zapravo rekao da mu nije jasno zašto mu neistomišljenici daju pseudonime, kada već njegovo pravo ime zlobno mogu povezati sa zloglasnim Šakićem.
MASA poručuje i da se "u smišljenom obračunu", montirani snimci iz dubine interneta prenose kao vesti u tabloidnim glasilima a "po modelu kojem smo već više puta svedočili".
Sudija Trećeg osnovnog suda Miloš Petrović neće biti zamenjen i moći će da presudi u postupku koji vodi od početka, potvrdio je UNS-u advokat Vladimir Todorić, koji zastupa novinarku Natašu Miljanović Zubac.

U moru bezbednosnih rizika i tuđih interesa, novinarke koje izveštavaju o Kosovu suočavaju se sa neprijatnostima zbog toga što su žene: od poziva u večernje izlaske, preko neželjenih zagrljaja do kampanja blaćenja i pretnji seksualnim nasiljem. Za Cenzolovku o tome govore novinarke Jelena Petković i Una Hajdari

Sada postoje i dokazi da službe u Srbiji koriste softvere za špijuniranje elektronskih uređaja. Poslednjih godina učestale su sumnje da se na taj način prate i novinari i aktivisti civilnog sektora. Kako se zaštititi u vreme kada se osetljive informacije i izvori podataka nalaze na našim uređajima, kada je naš privatni život „na izvolte“?
Srbija spada među pet zemalja sa najvišim brojem napada na novinare/ke u Evropi, prema novom izveštaju Saveta Evrope objavljenom dan nakon napada na novinarku Vericu Marinčić iz Inđije.

Zloupotrebljavajući konstitutivnu sednicu Narodne skupštinu Republike Srbije, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov dva dana u kontinuitetu obmanjuje građane Srbije, šireći dezinformacije i iskonstruisane poluistine kojima direktno ugrožava živote čelnika Nezavisnog društva novinara Vojvodine, Ane Lalić i Dinka Gruhonjića.

Sistem koji je uspostavljen u Srbiji stvara javnost koja ne mari za one koji joj donose tačne informacije. Javnost koja je pristala na takvu postavku stvari kažnjena je oduzimanjem budućnosti za naredne generacije. Takva javnost je osuđena na institucije koje će joj samo potvrđivati razloge za nepoverenje, ali bez mogućnosti za promenu. Takva javnost lišena je znanja da je jedini lek za odbranu od manipulacija upravo - u istinski informisanoj javnosti
Sindikat novinara i medijskih radnika Srbije (SINOS) saopštio je danas da ponovo poziva državne funkcionere da poštuju Ustav i Zakon o javnom informisanju i medijima i odgovaraju na pitanja novinara, bez obzira koje medijske kuće oni predstavljaju.
„Šta nam se to dogodilo u društvu, da mi iz lokalnog medija, koji izveštavamo o lokalnim temama na profesionalan način, postajemo meta nasilja i pretnji, što nas onemogućava da radimo svoj posao?“ upitala je sebe i nas Verica Marinčić, urednica portala INmedia iz Inđije na urgentnom sastanku sa članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara u petak u Novom Sadu.
Sindikat novinara i medijskih radnika Srbije (SINOS) saopštio je danas da ponovo poziva državne funkcionere da poštuju Ustav i Zakon o javnom informisanju i medijima i odgovaraju na pitanja novinara, bez obzira koje medijske kuće oni predstavljaju.
Regionalna akademija za razvoj demokratije pozvala je danas vlast da „odmah prestane sa brutalnim progonom novinarke Ane Lalić, novinara Dinka Gruhonjića i Zorana Kesića, istoričara Milivoja Bešlina i aktivistkinje Aide Ćorović“.