
Potpredsednica beogradskog odbora Stranke slobode i pravde Ana Gođevac najoštrije je osudila targetiranje grafitima novinara Zorana Kesića i zatražila da nadležni hitno reaguju.

Pritisci i napadi na novinare bili su deo mog posla i kada sam počeo da radim u vreme režima Slobodana Miloševića. Poslednjih 12 godina smo se vraćali u tu atmosferu progona iz devedesetih godina krajem pošlog veka. Sada smo je verovatno i pretekli, jer je sa zloupotrebom sofisticiranih tehnologija otvorena nova stranica ugrožavanja medija. Akteri progona novinara iz devedesetih, koji su tada samo provodili naloge režima, sada, sa osvojenom političkom moći, postali su glavni idejni tvorci i naredbodavci čitavog spektra pritisaka na novinare. Od onih nevidljivih do brutalno nasilnih fizičkih napada.
Stranka slobode i pravde ocenila je da je izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je novinar podgoričkih „Vijesti“ Željko Ivanović „poznat po svojoj antisrpskoj ideologiji“ ne samo napad na slobodu medija, već i ugrožavanje bezbednosti novinara.
Tuženi novinar Radara je istakao da je službena beleška nesumnjivo informacija od javnog značaja, te da on sam nije tvrdio da je poslanik SNS nudio ili nije nudio mito inspektoru
Medijsku 2024. godinu novinari i medijski radnici u Srbiji pamtiće po nemoći pravosuđa da kazni ubice novinara, novoosmišljenim zloupotrebama zakona u projektnom sufinansiranju i smanjivanju lokalnih budžeta za medijske projekte, nezakonitom radu REM-a i prestanku mandata Saveta ovog tela, te pritiscima i napadima na novinare, koji su kulminirali prilikom izveštavanja sa protesta novembra ove godine.

Od prisluškivanja nisu izuteti ni opozicionari u Čačku, Gornjem Milanovcu i Kraljevu. Opozicionari kažu da ih saznanja da ih službe prisluškuju i prate ne iznenađuje. Pitaju se samo da li se takvi izveštaji zloupotrebljavaju u političke svrhe, da li službe rade u interesu države ili Srpske napredne stranke.

Visoki funkcioner Srpske napredne stranke i advokat Vladimir Đukanović rekao je juče na sudu da novinar Vuk Cvijić vodi kontinuiranu kampanju protiv njega i da je označen kao “advokat mafije koji završava nešto”. Cvijić je naveo da se nikada nije bavio ličnošću advokata i da Visoko javno tužilaštvo može da pozove Đukanovića i proveri navode iz službene beleške koju je sačinio inspektor Slobodan Milenković.
Share fondacija će sve prikupljene dokaze o prisluškivanju i špijuniranju novinara i aktivista, slučaj na koji je u izveštaju ukazao Amnesti, proslediti na više različitih nadležnih adresa. Filip Milošević iz te fondacije pojašnjava da je forenzička analiza uređaja koji su zaraženi, koji su bili kod novinara i aktivista, pokazala da je na njima korišćen izraelski softver Cellebrite da bi telefoni bili nasilno otključani, a onda i sa njih preuzeti svi podaci.

U utorak 24. decembra je u beogradskom Medija centru održana konferencija za medije na kojoj su predstavnici deset organizacija civilnog društva izneli ključne dokaze o prisilnom otključavanju i zaražavanju špijunskim softverom telefona novinara, aktivista i članova civilnog društva u Srbiji. Dušan Pokuševski iz Beogradskog centra za ljudska prava predstavio je preduzete korake i zahteve za pokretanje postupaka nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama i to:
Udruženje novinara Srbije (UNS) u 2024. godini zabeležilo je 111 slučajeva ugrožavanja novinara i medijskih radnika, što je za 20 manje u odnosu na godinu pre.

Stalna radna grupa za bezbednost novinara saopštila je da su tokom godine najizloženije napadima bile redakcije N1 sa podnetih 13 krivičnih prijava, Nova S sa šest i nedeljnik Radar sa četiri prijave kao i da je 2024. prva godina u kojoj su po podacima tužilaštva, novinarke procentualno češće bile meta napada i pretnji od njihovih kolega.
Na više lokacija u centru Novog Sada pojavili su se nepotpisani plakati s porukama “Sloboda govora” i “Džaba cenzura”.