
Na kraju akcije u kojoj je prekrečen grafit sa pretnjama kraj ulaznih vrata zgrade u kojoj stanuje novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić, došlo je do verbalnog sukoba.
Društvo „Koraci“ saopštilo je danas da je 65 javnih ličnosti uputilo pismo podrške novosadskom novinaru Dinku Gruhonjiću, u kojem traže od predstavnika lokalnih i republičkih vlasti da hitno prestanu sa govorom mržnje, podgrevanjem nacionalističkih strasti i targetiranjem neistomišljenika.
Kad novinar ili bilo ko drugi doživi pretnje ili ugrožavanje sigurnosti, neophodno je da na sudu dokaže posledicu – da je zaista osetio strah za svoju fizičku bezbednost. Problem je što to znači da u sobičku u Palati pravde pričaš kako se osećaš i što misliš da ćeš umreti od stida.

Bezbednosna kultura i svakodnevna rutina koja podrazumeva odgovoran odnos prema osetljivim podacima i izvorima u današnje vreme su za odgovorne novinare obavezne. Nonšalancija u vezi s korišćenjem sopstvenih uređaja i čuvanja podataka postala je neodgovorna, a u nekim situacijama može biti opasna. I to ne samo za novinare, nego i za one koji im daju informacije

Novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić, protiv kojeg je, na zgradi u kojoj živi, osvanuo grafit mržnje, izjavio je da prema istraživanjima Nezavisnog društva novinara Vojvodine i novinara koji se bave forenzikom društvenih mreža, kampanja protiv njega "ide sa samog vrha vlasti" i orkestrirana je i naređena - vrlo verovatno sa Andrićevog venca direktno.
Profesori i asistenti Odseka za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu osudili su danas pretnje koje stižu studentima i studentkinjama koji su dali javnu podršku profesoru Dinku Gruhonjiću.
Kancelarija "Amnesty international" (AI) za EU uputila je danas apel liderima EU da apeluju na srpske vlasti da stanu na put ozbiljnim pretnjama novinarima, jer bi u protivnom njihovi životi mogli biti dovedeni u pitanje. Misija OEBS u Srbiji osudila je pretnje smrću Dinku Gruhonjiću, novinaru i programskom direktoru Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) koje su jutros ispisane na zgradi u kojoj živi u Novom Sadu.
Predstavnici Stalne radne grupe za bezbednost novinara upozorili su danas na sve veći broj slučajeva pretnji, napada i zastrašivanja novinara, naročito putem društvenih mreža.
Kada je nedavno organizovan sastanak novinara, pripadnika tužilaštva, Ministarstva unutrašnjih poslova, ANEM-a, novinarskih udruženja u jednoj lokalnoj sredini u Srbiji, jedan od novinara je poručio predstavnicima policije i pravosuđa nešto poput toga da svi oni rade za vlast i da su prodane duše.

Opravdano sumnjam da ova hajka i pretnje smrću koje ne prestaju već danima, dolaze direktno sa vrha vlasti odnosno sa Andrićevog venca, kaže za Danas profesor na Filozofoskom fakultetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić, komentarišući pretnje koje je dobijao u poslednje vreme od kojih je poslednja ispisana na zidu zgrade u kojoj živi sa porodicom.

Dinko Gruhonjić, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, opet je ovih dana meta uvreda i pretnji zbog oštrijih i kritičnijih stavova prema nacionalizmu u Srbiji, koje često iznosi u javnosti. Zbog njegovog navodnog govora mržnje podneta je i krivična prijava protiv njega, a u osude su se uključili svi – tabloidi, ultradesničarski pokreti, bivši direktor BIA, pa čak i Studentski parlament fakulteta na kome radi. A sve zbog jednog manipulativno izrezanog snimka starog gostovanja u kome je Gruhonjić, između ostalog, pomenuo i komandanta koncentracionog logora Jasenovac Dinka Šakića, rekavši da ima lepo ime kao on. U pitanju je video koji menja suštinu Gruhonjićevog poređenja sa Šakićem – Gruhonjić je zapravo rekao da mu nije jasno zašto mu neistomišljenici daju pseudonime, kada već njegovo pravo ime zlobno mogu povezati sa zloglasnim Šakićem.
MASA poručuje i da se "u smišljenom obračunu", montirani snimci iz dubine interneta prenose kao vesti u tabloidnim glasilima a "po modelu kojem smo već više puta svedočili".
Sudija Trećeg osnovnog suda Miloš Petrović neće biti zamenjen i moći će da presudi u postupku koji vodi od početka, potvrdio je UNS-u advokat Vladimir Todorić, koji zastupa novinarku Natašu Miljanović Zubac.

U moru bezbednosnih rizika i tuđih interesa, novinarke koje izveštavaju o Kosovu suočavaju se sa neprijatnostima zbog toga što su žene: od poziva u večernje izlaske, preko neželjenih zagrljaja do kampanja blaćenja i pretnji seksualnim nasiljem. Za Cenzolovku o tome govore novinarke Jelena Petković i Una Hajdari

Sada postoje i dokazi da službe u Srbiji koriste softvere za špijuniranje elektronskih uređaja. Poslednjih godina učestale su sumnje da se na taj način prate i novinari i aktivisti civilnog sektora. Kako se zaštititi u vreme kada se osetljive informacije i izvori podataka nalaze na našim uređajima, kada je naš privatni život „na izvolte“?